Piše:dr. azra Gutošić, specijalista oftalmologije
Biografija: Dr. Azra Gutošić je diplomirala 2008 godine na medicinskom fakultetu univerziteta u Sarajevu. Specijalizaciju iz oblasti oftalmologije završila je na očnoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Ima bogato radno iskustvo u sva tri segmenta zdravstvene zaštite. Učesnik je velikog broja kongresa i seminara. Školovala se u BiH i inostranstvu. Aktivno govori tri strana jezika.
Kontaktne leće su medicinska pomagala koja se primarno koriste za ispravljanje refrakcijskih grešaka kod pacijenata tj. kod dioptrije oka. Takve leće se zovu korektivne. Mada kontaktne leće mogu da se koriste i u druge oftalmološke svrhe kao što su terapija i estetika.
Leće su odličan izbor za skoro sve koji trebaju korekciju vida i ne žele nositi dioptrijske naočale ili se podvrgnuti LASIK operaciji skidanja dioptrije. Leće se nose direktno na oku, prirodno se kreću sa našim pogledom, te pružaju šire vidno polje od naočala. Međutim, kontaktna leća predstavlja i strano tijelo na oku te je prije početka korištenja neophodno obaviti kompletan oftalmološki pregled jer se nepravilnom upotrebom mogu prouzrokovati oštećenja oka, posebno rožnice (cornea).Također, postoje zdravstvena stanja kod kojih se ne preporučuje njihova upotreba, kao što je sindrom suhog oka, čest kod dijabetičara i autoimunih bolesti. Osim toga, potrebno je educirati pacijenta kako da ih pravilno koristi i održava.
VRSTE KONTAKTNIH LEĆA:
Kontaktne leće prema svrhi upotrebe možemo podijeliti u tri kategorije :
- KOREKTIVNE KONTAKTNE LEĆE:
1: Korektivne kontaktne leće su konstruisane u svrhu korekcije vida kod pacijenata kod kojih postoiji nepodudarnost između refraktorne sposobnosti oka i dužine očne jabučice, što uzrokuje refraktivnu grešku. To nije bolest oka već anomalija.
Leća neutralizira takvu nepodudarnost te ostvaruje egzaktan fokus svijetla na retini.
Stanja koja se mogu riješiti upotrebom kontaktnih leća su:
miopija (kratkovidost), hipermetropia (dalekovidost), astigmatizam (zakrivljenost) i presbiopija ( staračka dalekovidnost).
Sferične kontaktne leće koriguju miopiju ili hipermetropiju.
Torične kontaktne leće koriguju astigmatizam jer imaju cilindar.
Multifokalne kontaktne leće koriste se za korekciju presbiopije. Korigiraju vid na daljinu i blizinu.
Kontaktne dioptrijske leće se obično odstranjuju tokom sna ili svakih nekoliko dana, ovisno o vrsti same leće, pa tako postoje : jednodnevne, dvosedmične, mjesečne, tromjesečne i godišnje leće.
1-a: Jednodnevne kontaktne leće:
Jednodnevne kontakte leće se nose samo jedan dan, a nakon skidanja se bacaju. Najzdraviji su izbor nošenja kontaktnih leća, jer se na lećama ne stignu stvoriti naslage proteina i lipida. Naslage mogu uzrokovati iritacije oka, netrpeljivost i žuljanje, upale spojnice (conjunctivitis) i oštećenja rožnice (keratitis) i alergije. Ovakve leće su praktične kod raznih sportskih aktivnosti i za kratku upotrebu.
1-b: Dvosedmične kontaktne leće:
Ova vrsta mehke leće je pogodna za svakodnevno nošenje ali i za povremeno nošenje kada npr. želimo zamjeniti diotrpijske naočale. Traju do 14 dana nakon prvog otvaranja. Nakon svakog skidanja potrebno ih je očistiti i ostaviti u otopini za leće tokom noći. Neki modeli dvosedmičnih leća se mogu nositi kontinuirano, bez skidanja tokom dana i noći.U tom slučaju se period nošenja leća smanjuje za pola, tj. za jednu sedmicu. Ipak, kontinuirano nošenje kontaktnih leća se ne preporučuje zbog mogućih komplikacija.
1-c: Mjesečne kontaktne leće:
Ove vrste leća se mogu kontinuirano nositi danju i noću bez skidanja, a s nekim modelima se može povremeno i prespavati. S obzirom da produljeno korištenje leća može povećati rizik od infekcije oka, preporučuje se skinuti ih prije spavanja.
1-d: Godišnje kontaktne leće:
Ovakve kontaktne leće se nose tokom dana u vremenskom periodu od jedne godine, a preko noći se ostavljaju u otopini.Najčešće se koriste kod tvrdih i polutvrdih kontaktnih leća ali i kod određenih modela mehkih leća koje su izrađene od hidrogel materijala.
2: ESTETSKE ILI KOZMETIČKE KONTAKTNE LEĆE: mogu biti sa dioptrijom ili bez dioptije i služe za promjenu boje očiju.
3: TERAPEUTSKE KONTAKTNE LEĆE: koriste se u terapiji određenih bolesti ili povreda oka, posebno rožnice. Također, postoje leće za otpuštanje lijekova u oko.
4: ORTOKERATOLOŠKE LEĆE: koriste se samo tokom noći jer preoblikuju rožnicu, te ih nije potrebno nositi tokom dana.
MATERIJALI KONTAKTNIH LEĆA:
Najvažnija osobina kontaktne leće je materijal od koga je napravljena. Od vrste materijala zavisi koliko je leća flksibilna, ugodna za oko i zdrava za nošenje.
Materijali za mehke kontaktne leće se dijele u dvije grupe koje se razlikuju u sadržaju vode i propusnosti za kisik. To su hidrogel i silikon – hidrogel.
Voda čini leću mekšom i fleksibilnijom a samim tim i udobnijom na oku, dok je propustljivost kisika važna za zdravlje rožnice oka.
Hidrogel:
Od ovog materijala su izgrađeni stariji modeli mehkih kontaktnih leća jer hidrogel ima sposobnost privlačenja i vezivanja vode. Takve leće imaju dobru površinsku vlažnost jer se suze ravnomjerno rasprostiru i stvaraju osjećaj vlažne i udobne kontaktne leće. Voda također djeluje kao prenosioc kisika kroz kontaktnu leću. Kod ovakvih leća je ta propusnost ograničena. S većim sadržajem vode smanjuje se fleksibilnost, leća je mehka i savitljiva ali i krhka i sklonija oštećenjima.
Silikon – hidrogel:
Ukupan sadržaj vode u silikon – hdrogel leći je niži nego u hidrogel leći: Hidrogel leća sadrži oko 55 do 75 % vode, dok silikon- hidrogel leća sadrži 25 do 50 % vode.Silikon je vodotporan materijal i značajno povećava propustljivost kisika. Nedostatak ovog materijala je u tome što zbog manje vlažnosti lakše nakupljaju masne naslage na leću.
Danas postoje silikon- hidrogelovi koji spajaju sve kvalitete oba materijala, pa tako leća ima visoku propusnost za kisik i visoki procenat vode.
MATERIJALI POLUTVRDIH KONTAKTNIH LEĆA:
Polutvrde leće ili plinpropusne (također se nazivaju GP ili RGP leće), izrađene su od trajne plastike koja ne sadrži vodu. Prednost ovakvih leća je što zadržava svoj oblik i nakon treptanja te omogućava bolju vidnu oštrinu. Naslage proteina i lipida iz suza se ne nakupljaju na leći. Također, imaju visoku propusnost kisika. Ovakve leće mogu trajati godinama ako se pravilno održavaju i ako ne dođe do promjene dioptrije. Zahvaljujući svojoj tvrdoj strukturi, polutvrde leće pružaju bolju oštrinu vida kod visokih dioptija i astigmatizma. Polutvrde leće su manje veličine od mehkih leća te je veći rizik da se pomjere sa rožnice s obzirom da su ove leće dizajnirane da se kreću po rožnici.
MATERIJALI TVRDIH LEĆA:
Materijali tvrdih kontaktnih leća izgrađeni su od polymethyl methacrylate (PMMA ili Perspex/Plexiglas), koji ne dopuštaju prolazak kisika kroz leću. Zbog toga su konstruisane leće u obliku polimera, nazvane RGP (rigid gas permeabilne) leće, koje su permeabilne za kisik.
Tvrde leće su sposobne nadomjestiti prirodni oblik rožnice s novom refrakternom površinom te se preporučuju pacijentima sa astigamtizmom ili poremećenim oblikom rožnice kao kod keratokonusa. Tvrde leće također ne apsorbuju pare ni hemikalije.
ODRŽAVANJE KONTAKTNIH LEĆA:
Održavanje kontaktnih leća zavisi od vrste leće. Jednokrante leće se ne čiste već se bace nakon jednodnevne upotrebe. Ostale vrste leća treba redovno čistiti i dezinficirati da bi se kroz njih dobro vidjelo i da se spriječi kontaminacija i infekcija raznim vrstama mikroorganizama kao što su npr. bakterije, gljivice i Acanthamoeba, koje prave biološku opnu (biofilm) na površini leće.
Postoje razne vrste otopina za čišćenje leća:
- Višenamjenska otopina: koristi se za ispiranje, dezinfekciju, čišćenje i pohranjivanje leća , i ako se nekim od ovih otpoina ne može ukloniti Acanthamoeba s leće.
- Fiziološka otopina (Saline solutio): koristi se za ispiranje leća nakon čišćenja i pripreme za upotrebu. Fiziloške otopine ne mogu dezinficirati leću.
- Tekućine za dnevno čišćenje (Daily cleaner): upotrebljava se za dnevno čišćenja leća. Prilikom upotrebe leća se položi na dlan, nekoliko kapi tekućine se nakapa na leću, a onda se 20-ak sekundi leća trlja vrhom prsta s obje strane.
- Otopina hidrogen – preoksida: koristi se za dezinfekciju leća, dostupna je u varijanti s jednim ili dva koraka u upotrebi (one-step ili two-step systems). Prilikom korištenja varijante s upotrebom u dva koraka, korisnik mora provjeriti je li hidrogen peroksid neutraliziran prije nošenja leća jer bi posljedice mogle biti bolne i ozbiljne. Peroksid se ispira sa fiziološkom otopinom. Ako ova otopina (hidrogen peroksid) dođe u kontakt s očima, potrebno je odmah javiti se oftalmolgu radi ispiranja očiju i uključenja oftalmološke terapije.
- Enzimsko sredstvo za čišćenje (Enzymatic cleaner): upotrebljava se za čišćenje leća od proteinskog taloga, obično jednom sedmično, ako dnevno sredstvo za čišćenje nije dovoljno. Obično, ova vrsta sredstva je u obliku tablete.
Zaključak:
Neki proizvodi se mogu koristiti samo s određenim tipovima kontaktnih leća, pa je važno provjeriti može li se proizvodom čistiti određeni tip leće. Sama voda se ne smije koristiti za čišćenje leća jer nije dezinficijens te može kontaminirati leće, što može uzrokovati ozbiljna i trajna oštećenja oka . Da bi kontaktne leće bile ugodne za nošenje neophodna je saradnja pacijenta i oftalmologa ali i edukacija pacijenta o pravilnom nošenju i održavanju kontaktnih leća i kutijice za pohranu leća. Također, potrebne su redovne kontrole kod oftalmologa.
