You are currently viewing Nita Bejdić: Uloga vitamina D u liječenju blefaritisa i sindroma suhog oka

Nita Bejdić: Uloga vitamina D u liječenju blefaritisa i sindroma suhog oka

Blefaritis predstavlja upalu ruba kapaka i najčešći je uzrok sindroma suhog oka. Može biti akutni i hronični, a dijeli se na prednji i zadnji blefaritis.

Piše: Dr. Nita Bejdić, specijalista oftalmologije i optometrije Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost u Sarajevu

Dr. Nita Bejdić, specijalista oftalmologije i optometrije Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost u Sarajevu. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 2016 godine. Nakon završenog pripravničkog staža, od 2017.-2021. obavila je specijalizaciju iz oftalmologije u Klinici Svjetlost pod mentorstvom prof. dr. sc. Nikice Gabrića.

Prednji blefaritis je upala prednje ivice ruba kapka. Prepoznaje se po tome što je rub kapka zadebljan, crven, blago otečen, a na trepavicama se nalaze žućkaste naslage ili bjeličaste ljuspice. Najčešći uzročnici ovog tipa blefaritisa su bakterije koje su normalni stanovnici kože, poput stafilokoka.1 Za časopis Oculus piše dr. Nita Bejdić.

Demodex blefaritis uzrokovan je infestacijom Demodex grinjama, najčešćim ektoparazitom na ljudima. Vjeruje se da korištenje kontaktnih leća može pružiti povoljnije okruženje za razmnožavanje Demodex grinja, tačnije, dokumentirano je da nositelji kontaktnih leća imaju više Demodex grinja nego oni koji ih ne nose. Oko 84% ljudi u dobi od 60 ili više godina ima Demodex infestaciju, kao i 100% pacijenata u dobi od 70 ili više godina. Smatra se da je prirodna funkcija kožne barijere narušena s godinama, što bi omogućilo Demodexu da dobije prednost.

Blefaritis se može se javiti i u sklopu seboreje ili rosaceae, dok zadnji blefaritis nastaje kao posljedica poremećaja u radu Meibomovih lojnih žlezda (MGD). Meibomove žlijezde su zadužene za lučenje masti koja gradi lipidni sloj suznog filma potreban za fini premaz površine oka, prema tome zadnji blefaritis karakteriziraju masni kapci koji su često crveni i zadebljali. Višak masnoće mehanički i hemijski iritira oko koje pojačano suzi, a učestala je i pojava ječmenca (chalazion).

Simptomi blefaritisa su:

  • crvenilo ivice kapaka i konjunktive
  • otok kapka
  • masni kapci
  • sljepljeni kapci u jutarnjim satima
  • pojava ljuspica ili masnih naslaga na rubovima kapka i po trepavicama
  • suzenje oka
  • peckanje, grebanje i osećaj stranog tijela u oku
  • mutniji vid koji se „razbistri“ nakon treptaja
  • osjetljivost na svjetlost i dim
  • česta pojava ječmenaca
  • poremećaj rasta trepavica i ispadanje trepavica4

Preuzeto

Iritacija, crvenilo, vodenast ili zamagljen vid simptomi su sindroma suhog oka koji se mogu pojaviti u svim dobnim skupinama, a mogu biti različitog intenziteta. Sindrom suhog oka je hronično stanje koje može dovesti do smanjenja vidne oštrine, te značajno utječe i na smanjenje kvaliteta svakodnevnog života. Suho oko nastaje najčešće kao posljedica zadnjeg blefaritisa, odnosno poremećaja u radu Meibomovih lojnih žlezda. Nestabilnosti suznog filma može biti prouzrokovana nedovoljnom proizvodnjom suza ali i prebrzim isparavanjem proizvedenih suza. Suze su odgovorne za održavanje prednje površine oka glatkom i čistom, a time i vid jasnim. 

Suzni film se sastoji iz tri sloja: lipidni sloj, vodeni sloj i mucinozni sloj.  

Lipidni sloj spriječava isparavanje suza i smanjuje napetost površine (stabilizira suzni film), a luče ga Meibomove žlijezde. 

Srednji vodeni sloj sadrži lizozim i imunoglobulin A, a luči ga suzna žlijezda. 

Funkcija mukoznog sloja je da jednoliko rasprši suze preko površine oka i taj unutrašnji sloj mucina koji luče ćelije konjunktive oka, ima ulogu vlaženja i dodatne stabilizacije suznog filma. 

Pacijenti se često žale na pojačano suzenje što je, paradoksalno, vrlo čest znak suhoće očiju. Prekomjerna proizvodnja suza predstavlja odbrambenu reakciju oka, gdje uslijed nedovoljnog prisustva masne komponente suznog filma dolazi do prekomjerne proizvodnje vodene komponente, kako bi se održala optimalna vlažnost oka.3

Preuzeto

Preuzeto

Među najčešćim uzročnicima suhog oka smatraju se dugotrajan rad za računarom ili pretjerano gledanje u zaslon mobitela, boravak u klimatiziranim prostorijama i prašnjavim uvjetima ili izloženost suhom vazduhu. Proces starenja, disbalans hormonalnog statusa prirodni su uzročnici razvoja sindroma suhog oka, ali i nepravilna ishrana, bolesti štitne žlijezde i dijabetes.  Zanimljivo, otkriveno je da je većina njih povezana s niskim razinama serumskog 25-hidroksivitamina D ili neadekvatnim izlaganjem sunčevoj svjetlosti.5

Poznato je da vitamin D regulira homeostazu kalcija i fosfata, a receptor vitamina D otkriven je u većini tkiva i stanica u ljudskom tijelu, uključujući epitelne stanice rožnice oka, žlijezde slinovnice, mliječne žlijezde, lojne žlijezde i imunološke stanice, te time i ima bitnu ulogu u njihovoj funkciji.  Vitamin D3 (kolekalciferol) je izvrstan primjer. Ovaj vitamin topiv u mastima, koji tijelo proizvodi kada je izložen direktnoj sunčevoj svjetlosti, regulira apsorpciju kalcija i fosfora te je uključen u normalnu funkciju imunološkog sistema. Zabilježeno je da su niske razine vitamina D u serumu povezane s pretilošću, dijabetes melitusom, upalnom bolesti crijeva, atopijskim dermatitisom, depresijom i autoimunim bolestima.  5,6

Nekoliko je studija izvijestilo o povezanosti između razine vitamina D u serumu i sindroma suhog oka. Nedostatak vitamina D također može biti povezan s povećanim rizikom od MGD-a i, prema tome, povećanim rizikom od blefaritis te drugih očnih bolesti kao što je dijabetička retinopatija, miopija (kratkovidnost) i makularna degeneracija povezana sa starenjem.7

Terapije za MGD imaju za cilj poboljšati i stabilizirati suzni film, smanjiti upalu i ublažiti subjektivne simptome. Utvrđeno je da oralni dodatak vitamina D poboljšava ekspresiju Meibomovih žlijezde kod pacijenata s MGD-om. Pored osnovne terapije koja podrazumijeva redovno i pravilno održavanje higijene ruba kapaka, te upotrebe antibiotske terapije u akutnim oblicima, dodaci prehrani u vidu oralnog uzimanja omega 3- masnih kiselina i preporučene dnevne doze vitamina D3 mogu značajno doprinijeti u liječenju blefaritisa, kao i sindroma suhog oka.8

Reference:

  1. Blefaritis, MSD priručnik dijagnostike i trapije, 2018. Dostupno na: http://msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/oftalmologija/bolesti-ocnih-kapaka/blefaritis
  2. Shah PP, Stein RL, Perry HD. Update on the Management of Demodex Blepharitis. Cornea. 2022 Aug 1;41(8):934-939. doi: 10.1097/ICO.0000000000002911. Epub 2021 Nov 3. PMID: 34743107.
  3. Dry Eye Disease (DED) & Meibomian Gland Dysfunction (MGD), dostupno na: https://ophthalmologybreakingnews.com/ophthalmologynews-dry-eye-disease-ded-meibomian-gland-dysfunction-mgd
  4. Blepharitis, Mayo Clinic, dostupno na: Blepharitis – Symptoms and causes – Mayo Clinic
  5. Yoon SY, Bae SH, Shin YJ, Park SG, Hwang SH, Hyon JY, Wee WR. Low Serum 25-Hydroxyvitamin D Levels Are Associated with Dry Eye Syndrome. PLoS One. 2016 Jan 25;11(1):e0147847. doi: 10.1371/journal.pone.0147847. PMID: 26807908; PMCID: PMC4726745
  6. Bae SH, Shin YJ, Kim HK, Hyon JY, Wee WR & Park SG (2016): Vitamin D supplementation for patients with dry eye syndrome refractory to conventional treatment. Sci Rep 6: 33083.
  7. Can Vitamin Deficiency Cause Blepharitis?, Healthline, 2022, dostupno na: https://www.healthline.com/health/eyelid-disorders/blepharitis-vitamin-deficiency
  8. Chhadva P, Lee T, Sarantopoulos CD, Hackam AS, McClellan AL, Felix ER, Levitt RC & Galor A (2015): Human tear serotonin levels correlate with symptoms and signs of dry eye. Ophthalmology 122: 1675-1680.

Leave a Reply