Redovne kontrole, kvalitetna dijagnostika i pravovremena reakcija mogu spriječiti ili usporiti razvoj brojnih očnih bolesti. O tome govori dr. Vinko Regoda, specijalista oftalmologije iz ZU „Profi Optic“.

Intervju: dr Vinko Regoda, specijalista oftamologije,  ZU “Profi Optic”

Vid je jedno od naših najdragocjenijih osjetila, a ipak ga često počnemo istinski cijeniti tek kada se pojave prvi problemi. Upravo zato redovni oftalmološki pregledi, pravovremena dijagnostika i stručna briga o zdravlju očiju imaju neprocjenjivu vrijednost – kako u djetinjstvu, tako i u odrasloj dobi. Više od dvadeset godina Profi Optic ordinacija gradi povjerenje pacijenata kroz spoj savremene oftalmologije, vrhunske dijagnostike i individualnog pristupa svakom čovjeku koji im ukaže povjerenje. Iza tog uspjeha stoji predan tim stručnjaka koji vjeruje da kvalitetna zdravstvena usluga nije samo precizan pregled i tačna dijagnoza, već i vrijeme posvećeno pacijentu, razumijevanje njegovih potreba i odnos koji traje godinama. O svakodnevnim izazovima rada u privatnoj oftalmološkoj praksi, važnosti timskog rada, najčešćim problemima s vidom, rastućoj učestalosti kratkovidnosti kod djece te navikama koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja očiju razgovarali smo s dr. Vikom Regodom, oftalmologom i direktorom Profi Optic ordinacije. Njegovi odgovori podsjećaju da je prevencija najbolji oblik liječenja i da se mnoge očne bolesti mogu uspješno kontrolisati – ali samo ako se otkriju na vrijeme.

Oculus: Kako izgleda jedan tipičan radni dan u Profi Optic ordinaciji iz Vaše perspektive?

Vinko: Rekao bih da naš dan počinje i završava se preciznošću. Tačnost dolaska na posao, početka radnog vremena i poštovanja zakazanih termina pregleda diktira našu dnevnu produktivnost.  Našu ambulantu i optiku dnevno posjeti veliki broj pacijenata, što zahtjeva izuzetnu koordinaciju i angažovanje cijelog tima. Kada nam dan počne na vrijeme, našim dobro poznatim tempom, uz jutarnju kafu, dobru organizaciju, dogovor i dobru atmosferu u timu, upoznavanje sa dnevnim obavezama i programom postaje zadovoljstvo. Svaki dan je, bez izuzetka, svojevrstan izazov i nijedan ne liči na prethodni. Medicina je nepredvidiva. Svaki pacijent je idividua za sebe, sa različitom dijagnozom i tretmanom liječenja, a mi se trudimo da naša preciznost i kvalitet pregleda  svakom pacijentu obezbijedi personalizovan pristup i adekvatnu terapiju. Naš imperativ je kvalitetna briga o zdravlju naših pacijenata i odnos koji zajedno gradimo preko 20 godina.

Oculus: Šta smatrate najvećom prednošću rada u privatnoj oftalmološkoj praksi u odnosu na klasični bolnički sistem?

Vinko: Naš tim nezavisno gradi svoj sistem vrijednosti i profesionalnih vještina. Trudimo se da slijedimo samo ono u što mi čvrsto vjerujemo i zastupamo kao porodica. Vrednujemo i poštujemo uzajamo povjerenje koje gradimo sa našim dugogodišnjim i tek stečenim pacijentima. Volimo posvećenost poslu i sinergiju znanja koju dijelimo međusobno i zaista je čast biti generacijski ljekar stotinama porodica iz grada i regiona. Trudimo se da obezbijedimo maksimalnu privatnost i komfor svakom pacijentu i svakodnevno da unapređujemo naše usluge i ponudu. Naša ustanova ima ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, zahvaljujući kojem pacijenti, uz uputnicu porodičnog ljekara dobijaju relativno brzo termine pregleda u odnosu na državne ustanove i usluge po pristupačnim cijenama.

Oculus: Koliko je važan timski rad u oftalmologiji, posebno između ljekara, optometrista i tehničkog osoblja?

Vinko: Rad naše ustanove objedinjuje dvije usko povezane djelatnosti – oftalmološku/dijagnostičku i optičarsku/prodajnu djelatnost i samim tim je sinergija rada  tima ljekara i tehničara na prvom mjestu, jer je osnova za profesionalan rad i pristup pacijentima. Rezultatom timskog duha smatram tradiciju dugog poslovanja, sa bazom pacijenata koji su sa nama od našeg postojanja, preko 20 godina.

Oculus: Koji su najčešći razlozi zbog kojih pacijenti dolaze na pregled vida u Vašu ordinaciju?

Vinko: Razlozi javljanja na pregled su širokog spektra – od uobičajenih kontrola refrakcionih anomalija (kontrola vidne oštrine), pa do onih najmalignijih stanja (upalnih ili bolnih stanja oka i tumora). Česti pregledi su kod pacijenata sa glaukomom, dijabetesom ili nekim sistemskim oboljenjem.

Oculus: Da li primjećujete da ljudi češće dolaze tek kada već osjete ozbiljnije probleme s vidom?

Vinko: Nažalost, ovo je najčešći razlog javljanja za kontrolni oftalmološki pregled. Ali ono što bi pacijenti trebalo da uzmu u obzir, jeste činjenica da su nekad prvi simptomi, zapravo znakovi već odmakle bolesti, kao što su na primjer simptomi kod nekih vrsta glaukoma – smanjena vidna oštrina, suženje vidnog polja, bol u oku. Ovakva zdravstvena stanja je neophodno prevenirati dolaskom na redovne kontrolne preglede, bez očiglednog simptoma, kao povoda za dolazak na pregled.

Oculus: Koje su najčešće greške koje ljudi prave kada sami biraju naočale ili kontaktna sočiva?

Vinko: Posljednjih godina, svjedoci smo nagle pojave trendova podređivanja funkcionalanosti zarad estetike, velikog broja brendova sumnjivog porijekla i poručivanja naočara, uglavnom iz neprovjerenih izvora. Pacijenti, naročito oni sa propisanom dioptrijom, trebalo bi da vode računa o tome da je kvalitet materijala od kojih su izrađeni okviri i stakala zadovoljajvajući, jer je kvalietet materijala za izradu stakala i okvira direktno povezan sa zdravljem njihovog vida. Trebalo bi svi da se prisjete da sa razlogom postoje specijalizovane optičarske radnje, koje vrše nabavku i ugradnju originalnih stakala, na osnovu nalaza ljekara, uz adekvatne sertifikate o materijalima, zaštitnim slojevima i načinu izrade, sa ciljem da pacijentima obezbijede personalizovan „alat“ za bolji vid.

Takođe, napomenuo bih i važnost pravilnog odabira veličine i debljine okulara, naročito kod visokih dioptrija i određenih vrsta specijalnih stakala, kao što su progresiv stakla, jer takve vrste dioptrija i stakala zahtijevaju veće okulare i kvalitenije materijale.

Oculus: Koliko često se dioptrija mijenja kod odraslih osoba i šta na to najviše utiče?

Vinko: Ne možemo birati da li ćemo se roditi sa genetskm predispozicijama za razvoj dioptrije, ili će nam ipak godine biti ključan faktor pojave refrakcione anomalije.

Kada govorimo o dioptriji za daljinu, kod odraslih osoba, ona se ne mijenja često, kao na primjer kod pacijenata sa astigmatizmom, dioptrija može ostati nepromijenjena godinama.  Ponekad dolazi do manifestacije ranije sakrivene dalekovidosti (hipermetropije), koja zna biti progresivna nekoliko godina, dok se porast dioptrije kod kratkovidih (miopa) rijetko susreće i prograsivnija je kod mlađih osoba.

U petoj deceniji života javlja se takozvana staračka dalekoviost (presbiopija). Ova vrsta dioptrije ima osobinu da raste sa godinama. To je jedan fiziološki proces i često pacijentima, koji već imaju refrakcionu anomaliju, može da prouzrokuje dodatne poteškoće sa vidom.

Oculus: Na šta roditelji najranije mogu obratiti pažnju kako bi prepoznali probleme s vidom kod djece?

Vinko: Prvi znakovi koji ukazuju na probleme sa vidom kod djece su slabo snalaženje u prostoru, neprepoznavanje sitnih predmeta ili približavanje predmetima ili ekranima televizora, monitora i telefona. Takođe, roditelji mogu lako prepoznati da li dijete potencijalno ima strabizam, ukoliko je dijete razroko ili ukoliko zatvara oko na suncu i pri jakoj vještačkoj svjetlosti, što može biti jedan od simptoma divergentne razrokosti.

Takođe, jedan od problema sa vidom je promjena u boji oka – ukoliko je zjenica bijela, to može biti znak urođene mrene (katarakte).

Oculus: Da li se danas češće javlja kratkovidnost kod djece zbog ekrana i digitalnih uređaja?

Vinko: Blizina ekrana mobilnih telefona, tableta i televizora su jedan od glavnih faktora koji utiču na pojavu kratkovidosti kod svih starosnih grupa, ali najosjetljivija grupa su djeca. Statistički podatak iz prakse, koji pokazuje koliko rad na blizinu utiče na procenat zastupljenosti nošenja miopskih naočara (naočara za kratkovidost/daljinu), u Japanu i Africi – tipičan je primjer koji pokazuje da svaki drugi Japanac nosi naočare za daljinu, u odnosu na znatno manji procenat nošenja ovog tipa naočara u Africi, gdje je priroda posla drugačija.

Oculus: Kada je pravi trenutak za prvi oftalmološki pregled kod djece?

Vinko: Pravi trenutak za prvi oftalmološki pregled kod djece je svaki neuobičajen simptom problema sa zdravljem oka – slabo snalaženje u prostoru, neprepoznavanje sitnih predmeta,  približavanje ekranima i predmetima, bježanje jednog ili oba oka, promjena boje oka ili okoločnog tkiva. Preporuka je da se prvi oftalmološki pregled obavezno obavi u četvrtoj godini života, jer se vid trebao dovoljno razviti do četvrte godine i dijete je u tim godinama sposobno za uspješnu saradnju sa ljekarom. Drugi oftalmološki pregled je potrebno obaviti prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.  Na ovaj način bismo prevenirali pojavu slabividosti kod djece.

Oculus: Kada biste morali dati jedan savjet svima – šta je najvažnije za dugoročno očuvanje vida?

Vinko: Sve što važi za očuvanje sistemskog zdravlja, važi i za očuvanje vida i brigu o zdravlju oka. U praksi često srećemo očigledne i pozitivne primjere kada je riječ o uspješnom vođenju brige o zdravlju oka, kod pacijenata koji uspješno liječe sistemska oboljenja (hipertenzija, dijebetes melitus, hiperlipidemija), u odnosu na pacijente koji se ne liječe adekvatno. Pacienti koji vode računa o sistemskim oboljenjima, drže se uputstava oftalmologa i ljekara specijaliste, dolaze na redovne kontrole i javljaju se pri svakoj neuobičajenoj promjeni zdravstvenog stanja, istovremeno ulažu i u dugoročno očuvanje svog vida. Vjerujem da su im njihove oči već zahvalne.