Glaukom i katarakta danas se uspješno liječe – presudni su rana dijagnostika, savremene hirurške metode i odgovornost pacijenata.

Doc. dr sc. med. Bojana Markić

Biografija: Doc. dr sc. med. Bojana Markić rođena je 17.01.1975. godine u Banjoj Luci, gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju. U Banjoj Luci je 1993. godine upisala, a 1999. godine završila Medicinski fakultet. Od maja do septembra 2000. godine bila je zaposlena u Zavodu za transfuziju Kliničkog centra Banja Luka. U Klinici za očne bolesti UKC Republike Srpske zaposlena je od septembra 2000. godine. Specijalistički ispit iz oftalmologije položila je u julu 2005. godine. Magistarski rad iz oblasti glaukoma odbranila je u aprilu 2015. godine, a doktorat iz oblasti glaukoma i katarakte u oktobru 2021. godine. Od juna 2021. godine obavlja dužnost šefa Operativnog odjeljenja Klinike za očne bolesti UKC Republike Srpske. Učestvuje u nastavi Katedre za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Univerzitet u Banjoj Luci u zvanju docenta. Članica je Udruženja oftalmologa Republike Srpske i Evropskog udruženja glaukomatologa. Udata je i majka je dvoje djece.

U vremenu kada su savremene tehnologije i minimalno invazivne procedure značajno unaprijedile oftalmološku praksu, očuvanje vida ostaje jedan od najvažnijih prioriteta savremene medicine. Bolesti poput glaukoma i katarakte i dalje predstavljaju vodeće uzroke oštećenja vida, ali zahvaljujući ranoj dijagnostici, kontinuiranoj edukaciji i napretku hirurških metoda, danas je moguće uspješno kontrolisati njihovo napredovanje i postići izuzetne terapijske rezultate.

O savremenim pristupima u dijagnostici i liječenju glaukoma, sigurnosti operacija katarakte, kao i važnosti preventivnih pregleda, razgovarali smo sa doc. dr sc. med. Bojanom Markić, šeficom Operativnog odjeljenja Klinike za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i docentom na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, koja nam donosi stručne, ali i jasne poruke o značaju pravovremene brige za zdravlje očiju.

1. Koja su danas najčešća oboljenja oka sa kojima se susrećete u kliničkoj praksi, posebno kada je riječ o glaukomu?

U svakodnevnoj praksi najčešće se susrećemo s kataraktom, glaukomom, makularnom degeneracijom, dijabetičkom retinopatijom i sindromom suhog oka.Glaukom je od posebnog značaja jer se javlja u nekoliko različitih oblika posmatrano po životnoj dobi, kliničkoj slici, anatomskim odlikama, pridruženosti drugim oftalmološkim ili sistemskim oboljenjima kao i terapijskom odgovoru. Ukoliko se pravovremeno ne dijagnostikuje i započene sa liječenjem, glaukom rezultira ireverzibilnim sljepilom.

2. Glaukom se često naziva „tihim kradljivcem vida“. Zašto je rano otkrivanje ove bolesti presudno i kako pacijenti mogu prepoznati prve znakove?

Najčešći oblik glaukoma je takozvani primarni glaukom otvorenog ugla sa prevalencom od oko 70%. Ono što je specifično za ovaj oblik glaukoma jeste što je asimptomatski u ranoj fazi, zbog čega se za njega i kaže da je „tihi kradljivac vida“. Kada pacijent postane svjestan ispada u vidnom polju, tada sa sigurnošću možemo reći da je prisutno značajno oštećenje očnog živca i uznapredovali stadium oboljenja. Jednom nastala oštećenja vida ne možemo vratiti, ali možemo zaustaviti napredovanje bolesti i zbog toga je  rano otkrivanje ključno.

3. Koje su savremene metode dijagnostike i liječenja glaukoma koje se danas primjenjuju u kliničkoj praksi?

Dijagnostika glaukoma uključuje mjerenje očnog pritiska, utvrđivanje debljine rožnjače u centralnom dijelu, pregled komornog ugla gonioskopskom lupom, pregled očnog živca oftalmoskopijom i pomoću optičke koherentne tomografije (OCT), kojom ujedno ispitujemo i makularni ganglijski ćelijski kompleks koji takođe biva oštećen glaukomom. Funkcionalna dijagnostika podrazumijeva testiranje vidnog polja specifičnim programom za glaukomske pacijente.

Kada govorimo u liječenju glaukoma, ono se zasniva na kapima koje snižavaju očni pritisak, laserskim procedurama i savremenim mikroinvazivnim operacijama (MIGS), dok se u težim slučajevima primjenjuju klasične hirurške metode ili implantacije drenažnih sistema.

4. Kao fakohirurg, koliko su danas operacije katarakte sigurne i kakvi su rezultati za pacijente?

Operacije katarakte danas spadaju među najsigurnije zahvate u medicini. Zahvaljujući fakoemulzifikaciji, zahvat je minimalno invazivan uz vrlo nizak rizik od komplikacija. Kada je oko zdravo, odnosno, preoperativno nema prisutno neko drugo oftalmološko oboljenje koje može da utiče na vidnu oštrinu poput dijabetičke makulopatije, težih oblika senilne makularne degeneracije i slično, rezultati su izuzetni.

5. Da li se i na koji način glaukom i katarakta mogu liječiti istovremeno hirurškim putem?

Prema stručnom stanovištu, kod oboljelih od primarnog glaukoma zatvorenog ugla, operacija uklanjanja sočiva fakoemulzifikcijom je postala sastavni dio liječenja glaukoma, nekada i prvi i jedini vid liječenja. Takođe, kod oboljelih od pseudoeksfolijativnog glaukoma, operacijom katarakte se postiže značajno sniženje intraokularnog pritiska.

Kod težih slučajeva, ukoliko se kliničkim pregledom procjeni da se samo operacijom uklanjanja sočiva neće postići dovoljno sniženje intraokularnog pritiska ili pak, da će se filtrirajućom operacijom ubzati nastanak katarakte, vrijedi razmotriti kombinovanu operaciju katarakte i glaukoma. U Klinici za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, uspješno se izvodi istovremena operacija katarakte i trabekulektomija uz upotrebu antimetabolita mitomicina C. Na taj način pacijentu se popravlja vidna oštrina i postiže kontrola očnog pritiska.

6. Koje su najčešće zablude pacijenata kada je riječ o glaukomu?

Najčešće zablude su da „ako dobro vidim, nemam glaukom“ – što nije tačno, jer bolest može napredovati bez simptoma. Takođe, jedan broj pacijenata prije ili kasnije samoinicijativno prestaje sa ukapavanjem kapi „jer ne osjeti poboljšanje“ – kao što se ne osjeti nastanak bolesti, tako se ne osjeti ni da je ista usporena.  Još jedna zabluda je da se kapi za glaukom „mogu povremeno preskočiti“, što dovodi do progresije bolesti.

7. Koliko je važna saradnja pacijenata u dugotrajnom liječenju glaukoma i koje savjete im najčešće dajete?

Saradnja pacijenata je presudna. Da bi se ona ostvarila potrebno je pacijentu posvetiti dovoljno vremena i, na njemu razumljiv način, pojasniti ozbiljnost oboljenja, kao i potrebu za redovnim, pravovremenim i doživotnim liječenjem i kontrolama. Savjetujem ih i da vode računa o opštem zdravlju, posebno o krvnom pritisku i šećeru.

8. Kao šef operativnog odjeljenja, s kojim se profesionalnim izazovima najčešće susrećete u organizaciji i vođenju hirurškog tima?

Najveći izazovi su organizacija velikog broja operacija uz očuvanje kvaliteta, koordinacija različitih stručnjaka u timu i donošenje ispravnih odluka u komplikovanim slučajevima. Takođe, važno je kontinuirano edukovati mlađe kolege i održavati visoke standarde.

9. Kako kontinuirana edukacija i praćenje savremenih trendova u oftalmologiji utiču na kvalitet liječenja pacijenata?

Kontinuirana edukacija omogućava primjenu najnovijih tehnologija i metoda, što direktno poboljšava ishode liječenja. Pacijenti dobijaju sigurnije, brže i efikasnije liječenje, a mi kao ljekari ostajemo u koraku s globalnim standardima.

10. Koju biste poruku poslali građanima kada je riječ o preventivnim očnim pregledima i očuvanju vida?

Vid je neprocjenjiv. Preventivni pregledi, posebno nakon 40. godine, mogu otkriti bolesti poput glaukoma i katarakte na vrijeme. Moj savjet je: ne čekajte da se pojave simptomi – redovan pregled jednom godišnje može sačuvati vaš vid.