Zaštita dječijih očiju je izuzetno važna, jer se vid razvija tokom djetinjstva i pravilna briga može spriječiti probleme u budućnosti.
Piše: Dr Nina Žiga, spec. oftalmologije i optometrije
Biografija: dr Nina Žiga, specijalista oftalmologije i optometrije koja je sa ovom Bolnicom zasnovala stalni radni odnos. Dr Žiga diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 2014. godine. Nakon kraćeg perioda rada kao medicinski predstavnik za Nobel Ilac, zapošljava se 2015. godine kao porodični ljekar u Domu Zdravlja Maglaj i u Službi hitne pomoći. Specijalizaciju i dalji rad nastavlja u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju „Svjetlost“ Sarajevo 2016. godine. Specijalizaciju iz oftalmologije i optometrije završila je 2020. godine. Do 2024. godine radila je u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju “Svjetlost” Sarajevo. Uže područje rada dr Žige je prednji segment, refraktivna hirurgija i dječija oftalmologija. U prednjem segmentu ima veliko iskustvo u radu sa pacijentima sa keratokonusom, operativnom procedurom “crosslinking”. U području kontaktologije posjeduje vještine fitanja mekih, RGP, Rose K2, Rose K postgraft i skleralnih leća. U refraktivnoj hirugiji posjeduje iskustvo rada na dvije platforme za skidanje dioptrije Wavelight Allegretto i Scwing Amaris. U dječijoj oftalmologiji veliko iskustvo u pregledima predškolske i školske djece, određivanje dioptrije metodom skijaskopije i radu sa djecom sa strabizmom.
UVOD: Vid kod djece se ne razvija odmah po rođenju, već postepeno sazrijeva tokom ranog djetinjstva. Upravo zato je pravovremena briga o dječijem vidu od izuzetnog značaja za njihovo cjelokupno zdravlje i razvoj. Mnogi problemi s vidom nemaju jasne simptome koje dijete može prepoznati ili izraziti, što čini preventivne oftalmološke preglede posebno važnim. Rano otkrivanje i liječenje očnih smetnji može spriječiti ozbiljne posljedice, poput trajnog oštećenja vida. Cilj ovog teksta je objasniti kada i zašto dijete treba prvi put posjetiti oftalmologa.
Vid se razvija u ranom djetinjstvu. Bebe vide veoma drugačije od odraslih — njihov vid se razvija postepeno tokom prvih meseci života. Po samom rođenju, vide nejasno, kao kroz maglu, tek vide jasnije na udaljenosti oko 30 cm, tj. Dovoljno da prepozna majku. Ćelije u retini koje registruju boje nisu razvijeni u samom početku, tako da najviše reaguju na jake kontraste npr. Crno-cijelo. Tek sa nekih 2 mjeseca životap očinju da prate predmete pogledom, te počinju da razlikuju osnovne boje. Sa nekih godinu dana mogu jasno da vide i na većoj udaljenosti, prepoznaju ljude, objekte i razumeju šta se dešava oko njih.
Problemi koji se ne otkriju i ne liječe na vrijeme mogu dovesti do trajnog gubitka vida (npr. ambliopija ili “lijeno oko”). Slabije razvijen vid može da utiče na mnoge aspekte u životu. S obzirom da djeca u velikoj mjeri uče posmatranjemm, neotkriveni problemi s vidom mogu uticati na sposobnost čitanja, koncentraciju i školski uspjeh. Mnoge očne smetnje nemaju očite simptome koje dijete može prepoznati ili izraziti – zato su preventivni pregledi važni.
Kada dijete treba prvi put ići na očni pregled?
Prve očne preglede praktično vrši pedijatar koji provjerava osnovne reflekse i eventualne urođene probleme (npr. kataraktu). Prvi oftalmološki pregled preporučuje se već oko 6 mjeseci, zatim s 3 godine, i onda redovno svake 1-2 godine, posebno ako postoje problemi u porodici (npr. kratkovidost). Rano otkrivanje problema često znači i uspješnije liječenje.
Prvi pregeldi obično obuhvaćaju testiranje oštrine vida (sličice umjesto slova kod male djece), pregled pokretljivosti očiju (prati pokrete i koordinaciju), testiranje binokularnog vida (da li oba oka rade zajedno), pregled retine i očnog živca (najčešće pomoću kapi za širenje zjenica), skrining za strabizam (razrokost), ambliopiju i refraktivne greške (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam)
Postoji nekoliko znakova koji mogu ukazivati na to da dijete ima problem s vidom, kao npr. Dijete često „škilji“, naginje glavu, zatvara jedno oko, često trlja oči iako nije umorno, primjetno bježanje jednog ili oba oka, osjetljivost na svjetlo i sl., približava predmete vrlo blizu očima (npr. knjigu, tablet, igračke). Neki drugi simptomi kao što su gubljenje interesa za aktivnosti koje zahtijevaju gledanje izbliza, poput crtanja ili čitanja, česte glavobolje, loša koordinacija (sudara se s predmetima, ili promašuje predmete koje pokušava uhvatiti), žali se da slabije vidi na tabli u školi, opadanje pažnje i interesa za školu, također mogu indicirati probleme sa vidom.
Zaštita dječijih očiju je izuzetno važna, jer se vid razvija tokom djetinjstva i pravilna briga može spriječiti probleme u budućnosti. UV zraci mogu štetiti očima, kao što šteti koži, tako ad je nošenje kvalitetnih sunčanih naočala sa UV zaštitom neophodno, posebno u najranijim godinama (Svjetksa zdravstvena organizacija je objavila podatak da 80% ukupnog UV zračenja koje apsorbira naše oko tokom cijelog života, se zapravo asorbira do naše 18-te godine života); Ograniči ukupno vrijeme ispred ekrana, naročito kod mlađe djece (npr. do 5 godina maksimalno 1 sat dnevno, preporučuje WHO). Pobrinite se da prostor gdje dijete čita, piše ili crta ima dovoljno prirodnog ili kvalitetnog umjetnog svjetla. Zdrava i raznovrsna ishrana je nezaobilazan segmetn dobrog razvoja vida kod djece.
