You are currently viewing Bojan Kozomara: Nistagmus (simptomi, uzroci, liječenje, vježbe i vrste)

Bojan Kozomara: Nistagmus (simptomi, uzroci, liječenje, vježbe i vrste)

Oči se automatski prilagođavaju pokretima glave kako bi vid bio što oštriji.

Piše: dr. Bojan Kozomara, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju Dr Kozomara, Banja Luka.

Bojan Kozomara (Banjaluka, 30. decembra 1978) je doktor nauka, doktor medicine, specijalista oftalmologije i direktor specijalne bolnice za oftalmologiju “Dr Kozomara” Banja Luka. U svom rodnom gradu završio je Gimnaziju i Medicinski fakultet, a 2009. godine specijalizovao se za oblast oftalmologije. 2021. godine postao je doktor medicinskih nauka iz oblasti oftalmologije, a svoju profesiju usavršio je na Klinici za očne bolesti, VMA Beograd, Srbija, te na Klinici Oculistica Universita „Careggi“, u Firenci, Italija. Nakon završene specijalizacije u Italiji, odlučio se vratiti u rodnu Banjaluku i tu pokrenuti privatnu kliniku, koja će za vrlo kratko vrijeme postati popularna i prepoznatljiva u regionu, ali i svijetu.

Za portal Oculus piše dr. Bojan Kozomara o tome koji su uzroci i simptomi ovog zdravstvenog problema, koje vrste nistagmusa postoje, kako se postavlja dijagnoza za nistagmus, kako se nistagmus liječi te koje su najbolje vježbe za nistagmus. 

ŠTA JE NISTAGMUS?

Nistagmus je stanje oka u kome ne možete kontrolisati pokret očiju. Neki ga opisuju i kao stanje u kojem oči imaju sopstvenu volju pošto se pomjeraju gore – dole (vertikalni nistagmus), lijevo – desno (horizontalni nistagmus) ili u krug (rotacioni nistagmus). Nistagmus se naziva i „oči koje plešu“.

Pokreti očiju kod nistagmusa mogu varirati izeđu usporenih do ubrzanih, a obično se dešavaju na oba oka odjednom. Ljudi koji imaju nistagmus često okreću glavu na jednu stranu ili je naginju kako bi vidjeli jasnije, a to i može pomoći da upore pokrete očiju.

UZROCI NISTAGMUSA

Mozak kontroliše pokrete očiju. Oči se automatski prilagođavaju pokretima glave kako bi vid bio što oštriji. Upravo to stabilizuje sliku u koju gledate i vidite je jasno. Kod ljudi koji imaju nistagmus, dijelovi mozga koji kontrolišu pokrete očiju ne rade kako bi trebalo. Kod nekih ljudi uzrok nistagmusa nije poznat, ali u neki slučajevima može biti povezan sa nekim drugim problemima kao što su:

  • Nasljedni faktor
  • Druge bolesti oka kao što su strabizam ili katarakta
  • Multipla skleroza, moždani udar, Menijerova bolest
  • Povreda glave
  • Problemi sa srednjim uhom
  • Upotreba određenih lijekova kao što je litijum ili neki drugi lijekovi za sprečavanje napada
  • Upotreba droga i alkohola

KOJE VRSTE NISTAGMUSA POSTOJE?

Postoje dvije vrste nistagmusa: urođeni i stečeni.

Urođeni nistagmus

Ova vrsta nistagmusa se javlja kod novorođenčadi, najčešće između šeste nedjelje i tri mjeseca starosti. Djeca kod kojih se pojavi obično imaju tendenciju da ima se javlja na oba oka, a manifestuje se pomijeranjem očiju lijevo-desno. Ljekari uglavno ne znaju šta uzrokuje ovo stanje kod djece, a u većini slučajeva je nasljedno.

Pogrešno je mišljenje da se djeci koja imaju nistagmus predmeti u koje gledaju, tresu, njima je u stvari vid zamućen.

Stečeni nistagmus

Riječ je o vrsti nistagmusa koja nastaje u kasnije životu, a može biti posljedica brojnih stanja kao što su ozbiljni zdravstveni problemi ili upotreba droga i alkohola.

SIMPTOMI NISTAGMUSA

Prvi i najjasniji simptom koji ukazuje na nistagmus jeste što vam se oči pomjeraju bez vaše kontrole. Pokreti mogu biti brzi, mogu biti spori, mogu se javiti samo na jednom oku, ali se češće javljaju na oba. Možete primjetiti i kako glavu pomjerate na jednu stranu ili je držite u potpuno nepravilno položaju kako bi mogli bolje vidjeti. To radite zato što vam pomaže da se fokusirate u trenutku kad ne možete smiriti oči jer stvari izgledju jasnije kada nakrivite glavu.

POSTAVLJANJE DIJAGNOZE

Dijagnozu za nistagmus mora postaviti oftalmolog koji će vas podvrgnuti raznim pregledima i testirati vid. Pored toga, potražiće i neke druge probleme sa očima koji bi mogli biti povezani sa nistagmusom. Kao što smo već pomenuli, problemi koji mogu biti uzročnici su strabizam, katarakta te problemi sa mrežnjačom ili optički nervom.

Jedan od načina na koje možete doživjeti nistagmus jeste da se vrtite oko svoje ose 30 sekundi, naglo se zaustavite i pokušate se fokusirati na jedan predmet. Ukoliko osoba ima nistagmus, oči će se nakon ovog testa prvo sporo pomijerati u samo jednom pravcu, a zatim će se rapidno pomijerati u suprotnom.

LIJEČENJE NISTAGMUSA

Ukoliko se nistagmus javi u kasnijoj životnoj dobi može postojati sasvim jednostavna rješenja da bi se stanje ublažilo. Ponekad je dovoljno da prestanete uzimati određene medikamente, prestanete piti alkohol ili konzumirati droge. Zato je jako važno da se odredi pravi uzrok nistagmusa.

S druge strane nošenje pravih sočiva ili naočala za poboljšanje vida neće izliječiti nistagmus, ali može pomoći da pod kontrolom držite druge probleme koji bi mogli uticati i na nistagmus. Operacija na mišićima oka takođe može biti opcija, a njen glavni cilj je da pomogne kod naginjanja glave što često dolazi sa nistagmusom. Ista operacija može poboljšati i vid.

Kod odraslih postoje lijekovi koji mogu ublažiti simptome, ali to nije slučaj kad su u pitanju djeca. To uključuje lijekove protiva napada kao i lijekove za opuštanje mišića. Ljudima sa nistagmusom koji imaju dioptriju na daljinu se preporučuje i laserska korekcija dioptrije.

VJEŽBE ZA NISTAGMUS

Postoje brojne vježbe koje mogu biti od koristi kad je u pitanju liječenje nistagmusa, a one mogu uključivati:

Repozicioniranje kanala koje se sastoji od serije vođenih pokreta glave i tijela. Ove vježbe pomažu tako što ublažavaju vrtoglavice koje su prouzrokovane nistagmusom.

Pored toga tu su i vježbe za ravnotežu koje bi trebalo da vam pokaže vaš ljekar i koje bi trebalo da radite kod kuće svakodnevno kako bi poboljašli ravnotežu.

I na poslijetku, tu su vježbe za stabilizaciju pokreta koje bi trebalo da pomognu da oči ostanu fokusirane na predmet dok se glava pomjera. Ovo, takođe, može pomoći i kod ublažavanja osjećaja nesigurnosti, odnosno neravnoteže.

Trening hoda i ravnoteže podrazumijeva stajanje i hodanje na različitim površinama, a veoma je važno za bolje održavanje ravnoteže što bi moglo preventivno djelovati na padove.

Leave a Reply