Dr. Ernesta Potkonjak govori o viziji svoje ambulante, važnosti preventivnih pregleda, izazovima savremene oftalmologije i misiji očuvanja vida kroz vrhunsku dijagnostiku i posvećenost svakom pacijentu.

Intervju: Dr. Ernesta Potkonjak – Specijalistička oftalmološka ambulanta „Dr Ernesta“

Biografija: Dr Ernesta Potkonjak rodjena je u Zadru 19.05.1982. Medicinski fakultet je zavrsila u Banja Luci 2009 g. Specijalistički ispit iz oftalmologije položila je u Banjoj Luci, a njeno specijalističko zvanje priznato je i nostrifikovano u Republici Hrvatskoj. Vlasnik je Zdravstvene ustanove Specijalistička oftalmološka ambulanta Dr Ernesta i Optičkog studija Ernesta..  Sertifikovani je Femto laser hirurg od strane Alcon kompanije u Specijalnoj bolnici Royal Z u Doboju.  Bavi se dijagnostikom i liječenjem prednjeg i zadnjeg segmenta oka, glaukoma, operacijama laserskog uklanjanja dioptrije Femto LASIK, mikrokeratom  LASIK i PRK metodom, operacijama katarakte, implantacijom fakičnih intraokularnih sočiva i kolagen kros linkingom u terapiji keratokonusa te YAG, SLT i LFC laserskim procedurama na oku. Aktivni je učesnik mnogobrojnih domaćih i internacionalnh kongresa. Doktorand je Biomedicinskih nauka na Medicinskom fakultetu u Banja Luci. Govori engleski, italijanski i njemački jezik.

Vid je jedno od najdragocjenijih čovjekovih osjetila, a pravovremena dijagnoza, savremena tehnologija i stručan pristup ključni su za njegovo očuvanje. Upravo s tom vizijom dr. Ernesta Potkonjak, specijalistica oftalmologije, nakon više od 17 godina profesionalnog iskustva, pokrenula je Specijalističku oftalmološku ambulantu „Dr Ernesta“ – mjesto koje objedinjuje vrhunsku stručnost, savremenu dijagnostiku i individualan pristup svakom pacijentu. Kroz svoj dosadašnji rad i brojna stručna usavršavanja u zemlji i inostranstvu, dr. Potkonjak posvetila se unapređenju oftalmološke zaštite, prateći savremene trendove u dijagnostici i liječenju očnih bolesti. Njena ambulanta opremljena je modernim dijagnostičkim sistemima koji omogućavaju rano otkrivanje promjena na oku i precizno praćenje različitih oboljenja, dok istovremeno pruža pacijentima osjećaj sigurnosti i povjerenja.

U razgovoru za naš časopis, dr. Ernesta Potkonjak govori o razlozima pokretanja vlastite ambulante, značaju preventivnih oftalmoloških pregleda, najčešćim problemima sa vidom današnjice, uticaju digitalnih uređaja na zdravlje očiju, posebno kod djece, ali i o tome kako savremena oftalmologija mijenja pristup liječenju i očuvanju vida.

DentBiH: Šta Vas je motivisalo da otvorite ambulantu, po čemu želite da „Dr Ernesta“ bude prepoznatljiva?

Ernesta: Nakon više od 17 godina rada u oftalmologiji, osjetila sam potrebu da napravim prostor u kojem mogu pružiti kvalitet kakav smatram idealnim – savremeni aparati, stručno znanje i individualni pristup svakom pacijentu. Nakon brojnih stručnih usavršavanja u zemlji i inostranstvu željela sam svojim pacijentima ponuditi savremenu  oftalmologiju. Želim da ambulanta bude prepoznatljiva po tri stvari: stručnosti, preciznoj dijagnostici i osjećaju sigurnosti. Da pacijent, čim uđe, zna da je na mjestu gdje se neko zaista brine o njegovim očima.

DentBiH: Koliko dugo je trajala priprema za otvaranje i šta je bio najveći izazov u tom procesu?

Ernesta: Pripreme su trajale više mjeseci, od odabira prostora, renoviranja i projektovanja svake prostorije, do nabavke specijalizovane opreme. Uz to, željela sam da ambijent bude prijatan, topao, savremen i minimalistički, kako bi ljudi koji imaju strah od pregleda odmah osjetili da su na sigurnom mjestu. Najveći izazov je bio postići balans između estetike, funkcionalnosti i toka pregleda koji mora biti logičan i praktičan, a pritom ugodan za pacijenta.

DentBiH: Uveli ste savremene dijagnostičke metode poput OCT-a, vidnog polja i UZV pregleda. Šta to konkretno znači za pacijente?

Ernesta: To znači bržu, precizniju i detaljniju dijagnostiku. OCT omogućava slojevno snimanje rožnjače, mrežnjače i vidnog živca u mikrometarskim detaljima, vidno polje otkriva oštećenja perifernog vida koja pacijent ne primijeti sam, a UZV je nezamjenjiv kod zamućenih medija i stanja kada nije moguće vidjeti očno dno. Praktično – pacijent dobija pregled koji ranije nije bio standard svugdje, već samo u najvećim centrima. Sve se radi na jednom mjestu, u istom terminu, bez čekanja.

DentBiH: Da li oprema omogućava otkrivanje bolesti oka u ranijoj fazi i na koji način to poboljšava ishode liječenja?

Ernesta: Da. Danas se glaukom, bolesti makule, degenerativne promjene i edemi mrežnjače mogu otkriti na vrijeme kako bi se što ranije započelo sa terapijom. Uz OCT i perimetriju, možemo identifikovati promjene koje pacijent još ne primjećuje, što nam daje ogromnu prednost. Rano otkrivanje znači pravovremeno liječenje, sporije napredovanje bolesti i bolju dugoročnu prognozu vida. U mnogim slučajevima, rano postavljanje dijagnoze doslovno spašava vid.

DentBiH: Koje usluge nudite pacijentima i kakvi su planovi za naredni period?

Ernesta: Ambulanta nudi: kompletan oftalmološki pregled djece i odraslih, određivanje dioptrije,  OCT makule i očnog živca, mjerenje debljine rožnjače-pahimetriju, kornealnu topografiju, vidno polje, ultrazvuk oka i orbite, mjerenje očnog pritiska, pregled prednjeg i zadnjeg segmeta oka,dijagnostiku suhog oka, Širmer test, Hertel egzoftalmometriju, što nam omogućava praćenje pacijenata s hroničnim oboljenjima kao što su glaukom, dijabetička retinopatija, makulopatije, pacijenata sa keratokonusom, transplantiranom rožnjačom, pacijenata sa hroničnim oboljenjem štitne žlijezde, reumatoloških pacijenata, itd. U narednom periodu planiram proširenje dijagnostike, uvođenje novih metoda liječenja te jačanje saradnje sa drugim specijalistima. Cilj je da ambulanta postane centar u kojem pacijent može obaviti sve – od pregleda do terapije i optike.

DentBiH: Koliko je bitan stručan i pažljiv pristup? Kako obezbjeđujete da se pacijenti osjećaju sigurno?

Ernesta: Stručnost, znanje i iskustvo su osnova, ali pažljiv i smiren pristup je jednako važan, posebno u oftalmologiji gdje se ljudi često boje pregleda, širenja zjenica ili mogućih dijagnoza. Pacijentima sve detaljno objašnjavam – šta radim, zašto radim i šta mogu očekivati. Kada se pacijentu posvetim u potpunosti, strah nestaje.Svako dobije vrijeme koje mu treba, bez žurbe i stresa.

DentBiH: Koliki je značaj individualizovanog pristupa u oftalmologiji?

Ernesta: Ogroman. Dva pacijenta s istom dijagnozom često zahtijevaju potpuno različit pristup. Oftalmologija danas nije „šablonska“ medicina – terapija, učestalost kontrola, čak i izbor vrste naočala mora biti prilagođen načinu života, poslu i navikama pacijenta.

DentBiH: U sklopu ambulante nalazi se i optika. Šta pacijenti mogu pronaći u ponudi?

Ernesta: Optika je zamišljena kao mjesto gdje pacijent može završiti sve što mu treba na jednom mjestu. Sve je pažljivo odabrano da prati estetiku, kvalitet i potrebe mojih pacijenata uz individualan pristup.

DentBiH: Koliko je važno pravilno savjetovanje prilikom odabira dioptrijskih stakala i okvira?

Ernesta: Izuzetno važno. Najbolja dioptrija neće dati dobar vid ako se izabere pogrešan tip stakala. Danas postoji mnogo naprednih rješenja – tanka stakla za visoke dioptrije, antirefleksni premazi ,  zaštitna stakla za rad na računaru, progresivna, bifokalna stakla itd. Stručno savjetovanje osigurava da pacijent dobije naočale koje mu zaista poboljšavaju kvalitet života, a ne samo koriguju dioptriju.

DentBiH: Koje su najčešće dijagnoze sa kojima vam pacijenti dolaze?

Ernesta: Najčešće vidim: suho oko (povezano s ekranima i klimom), alergijski i bakterijski konjunktivitis, astigmatizam i kratkovidnost kod djece, početne makulopatije, glaukomske sumnje, komplikacije kod pacijenata s dijabetesom, početne i uznapredovale katarakte. Sve više mladih dolazi zbog zamora očiju i glavobolja uzrokovanih prekomjernim korištenjem ekrana.

A posebnu pažnju posvećujem svojim najmlađim pacijentima i skriningu vida u ranom uzrastu upravo zbog sve više prisutnih digitalnih uređaja čije korištenje može da izazove nastanak dioptrije odnosno kratkovidnosti kod djece i bržoj progresiji iste te povećava mogućnost komplikacija bolesti i stanja oka koja prate kratkovidnost u starijem uzrastu.

DentBiH: Koje su najopasnije, a najčešće zanemarene bolesti oka?

Ernesta: Najopasnije su one koje dugo ne daju simptome, a polako oštećuju vid – prije svega glaukom. On se zove i ,,tihi ubica oka,, jer pacijent ne primjećuje simptome a vid se nepovratno gubi, stoga je jako važno da pacijenti stariji od 45 godina bar jednom godišnje mjere očni pritisak kako bismo ga otkrili na vrijeme i spasili od sljepoće.

Tu je i dijabetička retinopatija, koja može napredovati godinama bez upozorenja. Nažalost dijabetes je sve više prisutan među pacijentima, i potrebno je najmanje jednom godižnje a po potrebi i češće pregledati očno dno kod ovih pacijenata. Zanemarene su i neke bolesti makule, posebno kod starijih pacijenata koji često misle da im se vid „normalno muti s godinama“. A to nije istina – mutan vid uvijek treba provjeriti. Ne znači da je uvijek samo dioptrija u pitanju.

DentBiH: Da li je savremeni način života doveo do ranije pojave problema sa vidom kod mladih? Na šta roditelji treba da obrate pažnju?

Ernesta: Da, apsolutno. Danas djeca provode sate pred ekranima, što dovodi do ranije pojave kratkovidnosti, zamora očiju i suhoće. U svijetu danas zbog digitalnih uređaja vlada epidemija kratkovidnosti među djecom. Roditelji najčešće primijete da dijete škilji dok gleda TV, približava telefon ili knjigu, često trepće, žali se na glavobolje i mutan vid, trlja oči ili mu bježi oko u stranu.

Nikad nije prerano za pregled oftalmologa, koji u skladu sa uzrastom djeteta pregleda onoliko koliko može a svakako se savjetuje obavezan pregled oftalmologa kod djece između 4. i 5. godine života, a ukoliko roditelji primjete nešto od ovih gore spomenutih simptoma savjetuje se pregled odmah. Sve su to znakovi da treba uraditi pregled. Ovo je postao ozbiljan oftalmološki izazov današnjice – broj kratkovidne djece raste brže nego ikada.

DentBiH: Šta biste savjetovali osobama koje dugo odlažu kontrolu vida? Koliko često treba kontrolisati vid?

Ernesta: Najvažnije je da ne čekaju da se pojave simptomi. Očne bolesti često nastaju tiho i bezbolno. Uopšteno sam mišljenja da treba više dati na značaju preventivnim pregledima kao što je to slučaj u svijetu. Preporuke za pregled oftalmologa su kod odraslih jednom godišnje, a ako postoji neka dijagnoza ili prisutno sistemsko oboljenje kao što su dijabetes ili hipertenzija – po preporuci ljekara, a najmanje jednom godišnje. Kod djece prvi pregled se savjetuje oko 4. godine, ukoliko dijete nema nikakvih simtoma, ako ima onda odmah a zatim jednom godišnje. Pogotovo ako roditelji imaju dioptriju, jer može biti nasljedna. Redovni i preventivni pregledi su najjednostavniji način da se sačuva vid.

DentBiH: Da li planirate saradnju sa drugim zdravstvenim ustanovama i specijalistima?

Ernesta: Da, svakako. Saradnja je ključ za kompletnu brigu o pacijentu. Oftalmologija je grana usko povezana sa neurologijom otorinolaringologijom, endokrinologijom, kardiologijom, i nerijetko mi oftalmolozi možemo primjetitii da pacijent ima neko sistemsko oboljenje a da nije ni znao.

Već planiram povezivanje s drugim specijalistima, porodičnim ljekarima i specijalistima  kako bih kreirala mrežu kroz koju pacijent može dobiti cjelovitu uslugu – od dijagnostike i terapije do optike i kontinuiranog praćenja. Cilj je da pacijent u svakom trenutku zna da nije sam i da je njegov vid u dobrim rukama i da se pojača svijest o pregledu oka kod oftalmologa a ne samo određivanje dioptrije jer je oko direktan prozor u unutrašnjost organizma i može da nam kaže mnogo toga o stanju pacijenta.

DentBiH: Koliko je trajala priprema za otvaranje i šta je bilo najzahtjevnije?

Ernesta: Pripreme su trajale više mjeseci, ali su u glavi bile prisutne mnogo duže. Najzahtjevnije je bilo uklopiti sve faze – od adaptacije prostora, opremanja i izrade sistema rada, do odabira aparata koji će pokrivati sve potrebe pacijenata. Najveći izazov je bio postići balans između estetike, funkcionalnosti i toka pregleda koji mora biti logičan i praktičan, a pritom ugodan za pacijenta.

DentBiH: Koje dijagnoze najčešće srećete?

Ernesta: Najčešće su dioptrija, suho oko, alergije, upale, kratkovidnost i astigmatizam kod djece i odraslih, dijabetičke promjene, glaukomske sumnje i katarakta. Sve više mladih dolazi zbog glavobolja i zamora očiju izazvanog dugim radom na ekranima.