Savremene tehnologije omogućile su ranije otkrivanje očnih bolesti i kvalitetnije liječenje. O tome, ali i o važnosti preventivnih pregleda i kontinuirane edukacije, govori dr. med. Anida Asotić Memić.

Intervju: dr. Anida Asotić Memić, specijalizatica oftalmologije i optometrije

Posvećenost medicini, kontinuirano usavršavanje i iskrena briga za pacijente vrijednosti su koje obilježavaju profesionalni put dr. Anide Asotić Memić i dr. Muhameda Memića. Kao bračni i stručni partneri, uspješno grade i profesionalni i porodični život, potvrđujući da zajednička vizija, međusobna podrška i ljubav prema oftalmologiji mogu biti temelj dugoročnog uspjeha.

U razgovoru za naš časopis govore o savremenim dostignućima u oftalmologiji, značaju preventivnih pregleda, izazovima s kojima se ljekari svakodnevno susreću te ulozi novih tehnologija i umjetne inteligencije u dijagnostici i liječenju očnih bolesti. Ističu koliko su kontinuirana edukacija, multidisciplinarna saradnja i kvalitetna komunikacija s pacijentima važni za savremenu oftalmološku praksu, ali i dijele svoje viđenje budućnosti ove dinamične medicinske grane.

Za početak, možete li nam reći nešto o svom profesionalnom putu? Šta Vas je privuklo upravo oftalmologiji kao životnom pozivu?

Oftalmologija nas je privukla jer spaja preciznu medicinu i mikrohirurgiju, uz mogućnost brzog i vidljivog poboljšanja kvalitete života pacijenata. Tokom studija i specijalizacije posebno nas je fascinirala kompleksnost oka i brz napredak ove grane medicine.

Oftalmologija je jedna od grana medicine koja se izuzetno brzo razvija. Kako biste opisali najznačajnije promjene kojima svjedočimo posljednjih godina?

Posljednjih godina svjedočimo ogromnom napretku u dijagnostici i terapiji – od OCT i drugih slikovnih metoda visoke rezolucije do minimalno invazivnih operativnih tehnika i savremenih intravitrealnih terapija koje su promijenile prognozu brojnih bolesti.

Koliko su savremene dijagnostičke metode unaprijedile rano otkrivanje očnih bolesti i koliko je rana dijagnoza presudna za uspješno liječenje?

Savremene dijagnostičke metode omogućavaju otkrivanje bolesti u vrlo ranoj fazi, često prije pojave simptoma. Rana dijagnoza je ključna jer značajno povećava uspješnost liječenja i smanjuje rizik trajnog gubitka vida.

Koje bolesti oka danas najčešće dijagnosticirate kod svojih pacijenata i postoje li određeni trendovi koji Vas posebno zabrinjavaju?

Najčešće se susrećemo s refrakcijskim anomalijama, suhim okom, kataraktom i glaukomom kao i promjenama na retini povezanim sa dijabetesom.

Sve više vremena provodimo ispred računara, mobilnih telefona i drugih digitalnih uređaja. Koliko takav način života utiče na zdravlje očiju?

Dugotrajno korištenje digitalnih uređaja dovodi do sve učestalijeg sindroma suhog oka, zamora i glavobolja, sto značajno utiče na kvalitetu svakodnevnog funkcionisanja.

Sindrom suhog oka postaje sve češći problem. Što ga najčešće uzrokuje i kako ga možemo prevenirati ili ublažiti?

Sindrom suhog oka multifaktorijalna je bolest očne površine čija učestalost raste zbog sve veće upotrebe digitalnih uređaja, starenja populacije te prisutnosti različitih sistemskih bolesti i primjene određenih lijekova. Liječenje se temelji na uklanjanju predisponirajućih faktora i provodi se ovisno o težini bolesti. Za ublažavanje i prevenciju sindroma suhog oka preporučuje se redovna primjena umjetnih suza bez konzervansa i lubrikantnih gelova, pravljenje pauza tokom rada za računarom, te izbjegavanje direktnog izlaganja klimi, ventilatorima i dimu. Važno je održavati higijenu rubova kapaka te redovno obavljati oftalmološke preglede, jer se pravovremenom dijagnozom i liječenjem simptomi mogu uspješno kontrolisati.

Koliko su redovni preventivni oftalmološki pregledi važni i koliko često bi ih različite starosne grupe trebale obavljati?

Preventivni oftalmološki pregledi ključni su za rano otkrivanje bolesti koje u početku često nemaju simptome. Djeca bi prvi pregled vida trebala obaviti oko četvrte godine života, dok su još u vrtiću. Naravno, ukoliko roditelji ili pedijatar primijete odstupanja poput nepravilnog položaja očiju, slabijeg praćenja predmeta ili drugih promjena, pregled je potrebno obaviti i znatno ranije. Odraslima, posebno nakon 40. godine života, preporučuje se pregled jednom godišnje, a po potrebi i češće, ovisno o postojećim očnim bolestima i drugim faktorima rizika.

Koje simptome ljudi najčešće zanemaruju, a zapravo mogu biti prvi znak ozbiljnijeg oboljenja oka?

Iznenadno zamućenje vida, bljeskovi, roj “mušica”, gubitak dijela vidnog polja, bol u oku ili jednostrano crvenilo mogu biti znak ozbiljnih očnih bolesti i ne treba ih zanemariti, već se što prije javiti oftalmologu. Pravovremena dijagnoza i liječenje u takvim slučajevima mogu biti presudni za očuvanje vida.

Koliko je važno multidisciplinarno liječenje pacijenata kod kojih očne promjene mogu biti posljedica sistemskih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije ili autoimunih oboljenja?

Multidisciplinarni pristup ključan je u liječenju pacijenata kod kojih su očne promjene manifestacija sistemskih bolesti, poput dijabetičke i hipertenzivne retinopatije, makularnog edema, vaskularnih okluzija, uveitisa, skleritisa ili sindroma suhog oka. Saradnja oftalmologa s drugim specijalistima omogućuje pravovremenu dijagnozu, adekvatno liječenje osnovne bolesti i očuvanje vidne funkcije.

Kako nove tehnologije, poput optičke koherentne tomografije (OCT), umjetne inteligencije i digitalne dijagnostike, mijenjaju svakodnevni rad oftalmologa?

Savremene tehnologije, poput OCT-a, umjetne inteligencije i digitalne dijagnostike, značajno su unaprijedile oftalmološku praksu. Omogućavaju ranije otkrivanje bolesti, precizniju analizu retinalnih i drugih očnih struktura te objektivnije praćenje progresije bolesti i odgovora na terapiju. Time se unapređuje kvalitet dijagnostike, olakšava donošenje terapijskih odluka i poboljšavaju ishodi liječenja.

Smatrate li da će umjetna inteligencija u budućnosti imati značajniju ulogu u dijagnostici očnih bolesti ili će ipak ostati isključivo pomoćni alat ljekarima?

Umjetna inteligencija će u budućnosti imati sve značajniju ulogu u oftalmologiji, posebno u analizi dijagnostičkih snimaka, ranom otkrivanju bolesti i skriningu velikog broja pacijenata. Ipak, smatramo da će njena primarna uloga biti podrška ljekaru, a ne njegova zamjena. Kliničko iskustvo, procjena cjelokupnog zdravstvenog stanja pacijenta i donošenje odluka o liječenju i dalje će ostati naša odgovornost. Mišljenja smo da se optimalni rezultati postižu kombinacijom savremenih tehnologija i stručnog kliničkog znanja.

Koji su najveći izazovi s kojima se danas susreću  oftalmolozi u svakodnevnoj kliničkoj praksi?

Najveći izazovi u savremenoj oftalmološkoj praksi su sve veći broj pacijenata sa hroničnim očnim oboljenjima povezanih sa starenjem, poput makularne degeneracije, kao i dijabetičke retinopatije i glaukoma, te potreba za pravovremenom dijagnostikom i liječenjem. Istovremeno, brz razvoj novih dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti zahtijeva kontinuirano usavršavanje kako bi se pacijentima pružila zdravstvena zaštita u skladu s najnovijim stručnim standardima.

Koliko je važna kontinuirana edukacija ljekara u području oftalmologije i na koji način Vi održavate korak s najnovijim stručnim dostignućima?

Kontinuirana edukacija je neizostavan dio rada svakog oftalmologa, obzirom da se ovo područje medicine izuzetno brzo razvija. Redovno pratimo stručnu literaturu i međunarodne smjernice, učestvujem na kongresima, stručnim skupovima i edukacijama te razmjenjujemo iskustva s kolegama. Smatramo da jedino takvim pristupom možemo pacijentima pružiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Postoji li neka oblast oftalmologije ili nova terapijska metoda za koju smatrate da će obilježiti narednu deceniju?

Vjerujemo da će narednu deceniju obilježiti značajan napredak u liječenju bolesti retine, prije svega kroz razvoj genskih terapija, novih bioloških lijekova i personaliziranog pristupa liječenju. Istovremeno, daljnji razvoj naprednih dijagnostičkih tehnologija i umjetne inteligencije omogućit će ranije otkrivanje bolesti, preciznije praćenje njihovog toka i donošenje kvalitetnijih terapijskih odluka, što će dodatno unaprijediti ishode liječenja.

Kako pristupati komunikaciji s pacijentima, posebno kada je riječ o postavljanju dijagnoze koja zahtijeva dugotrajno liječenje ili može dovesti do gubitka vida?

Komunikacija s pacijentom treba biti iskrena, jasna i empatična. Važno je da pacijent dobije razumljive informacije o prirodi bolesti, mogućnostima liječenja i očekivanim ishodima, uz dovoljno vremena za pitanja i razgovor. Posebno kod hroničnih bolesti ili stanja koja mogu dovesti do gubitka vida od presudne je važnosti izgraditi odnos povjerenja i uključiti pacijenta u donošenje odluka o liječenju, jer to doprinosi boljoj suradnji i uspješnijem dugoročnom liječenju.

Šta biste izdvojili kao najvažniji savjet svima koji žele očuvati zdravlje svojih očiju tokom cijelog života?

Najvažniji savjet je ne zanemarivati preventivne oftalmološke preglede, čak i kada nema tegoba, jer se mnoge očne bolesti razvijaju bez simptoma u ranim fazama. Uz to, važno je voditi zdrav način života, kontrolirati hronične bolesti poput dijabetesa i hipertenzije te zaštititi oči od UV zračenja.

Za kraj, koja je Vaša poruka kolegama oftalmolozima i mladim ljekarima koji tek razmišljaju o specijalizaciji iz ove oblasti?

Oftalmologija je dinamična i izuzetno perspektivna grana medicine. Kako naša mentorica s ponosom ističe, a mi u potpunosti dijelimo njeno mišljenje, oftalmologija je zaista kraljica medicine – spoj preciznosti, znanja i umijeća koje omogućava očuvanje jednog od najvažnijih čovjekovih osjetila. Mladim kolegama bi poručili da ovu specijalizaciju biraju s ljubavlju i posvećenošću, da budu radoznali, otvoreni za nova znanja i svjesni važnosti cjeloživotnog usavršavanja, jer su stručnost, empatija i predanost pacijentu temelj uspješne oftalmološke prakse.