You are currently viewing dr. Ajla Skopljak-Salkica: Recidivirajuće erozije rožnice 

dr. Ajla Skopljak-Salkica: Recidivirajuće erozije rožnice 

Pacijenti sa recidivirajućim erozijama rožnice tipično imaju pojavu naglog unilateralog bola u oku, obično ujutro nakon buđenja, praćeno crvenilom oka, pojačanim suzenjem, fotofobijom i  zamagljenim vidom. 

Piše: dr. Ajla Skopljak-Salkica

Pacijenti sa recidivirajućim erozijama rožnice tipično imaju pojavu naglog unilateralog bola u oku, obično ujutro nakon buđenja, praćeno crvenilom oka, pojačanim suzenjem, fotofobijom i  zamagljenim vidom. Bol može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, u težim slučajevima u kojima se dugo održava defekt epitela, bol može trajati danima. 

Najčešći uzrok recidivirajućih erozija rožnice je povreda. Riziko faktori su:

  1. Mehanička povreda stranim tijelom, noktom, granom drveta, papirom (45-65%)
  2. Distrofije rožnice, naročito distrofije bazalne membrane, Cogan-ova distrofije, map-dot-fingerprint distrofija (20-30%)
  3. Pacijenti sa dijabetesom, suhim okom, očnom rozaceom.

PATOFIZIOLOGIJA

Nakon povrede površine rožnice dolazi do promjene u odnosu između epitelnih ćelija i matriksa rožnice. Upala nakon povrede epitela rožnice uzrokuje disrupciju epitela bazalne membrane i slabljenje hemidezmozomskih veza. Deskvamirane ćelije ostaju zarobljene ispod abnormalnih slojeva bazalne membrane, što rezultira u slabom prijanjanju epitela za površinu oka. Recidivirajuće erozije rožnice se obično dešavaju noću, kada dođe do izražaja suhoća oka, te dođe do uskog prijanjanja tarzalne konjunktive za epitel rožnice. Nakon jutarnjeg otvaranja očiju dolazi do jake sile koja uzrokuje avulziju epitela rožnice od bazlane membrane. 

DIJAGNOZA

Pregledom pacijenta na biomikroskopu uočava se konjunktivalna hiperemija, tek nastala ili u procesu zarastanja erozija rožnice, kod nekih pacijenata su mogu vidjeti distrofije rožnice ili sasvim uredna površina oka. Ukoliko je erozija tek nastala nema vidljivih simptoma infekcije, međutim ukoliko je bilo više epizoda erozija mogu biti vidljivi ožiljci. Ovo stanje je obično unilateralno, te ukoliko je bilateralno  najvjerovatnije se u podlozi nalazi neka od distrofija bazalne membrane.

TERAPIJA

Prema ozbiljnosti stanja terapijske smjernice recidivirajućih erozija rožnice mogu biti konzervativne i hirurške. Konzervativni pristup liječenju uvijek je početna terapija recidivirajućih erozija rožnice, te on podrazumijeva:

  1. Lubrikaciju, to je obično prva linija terapije, te podrazumijeva učestalu lubrikaciju površine oka sa gelovima bez konzervansa, a naročito prije spavanja, s ciljem spriječavanja jačeg kontakta konjunktve i epitela rožnice.
  2. Antibiotske masti, cikloplegija i analgetici – u svim akutnim novonastalim erozijama uključuje se antibiotska mast u cilju spriječavanja bakterijske infekcije, cikloplegija i oralno analgetik (NSAID) s ciljem kupiranja bola.
  3. Okluzija punktuma, kod pacijenata koji imaju hronično suho oko rezistentno na terapiju uvijek je dobro rješenje okluzija punktuma (Tear plug). Ova jednostavna metoda ubrzava zacjeljivanje novonastale erozije, te može smanjiit učetalost nastanka novih erozija. U zavisnosti od stepena suhoće oka mogu da se ugrade kolagenski ili silikonski plug-ovi.
  4. Terapeutsko meko kontaktno sočivo, ukoliko je pacijent rezistenstan na intenzivnu lubrikaciju, a naročito ukoliko ima neki od predisponirajućih faktora za održavanje erozija (disfunkcija meibomovih žlijezda, očna rozacea) u terapiji može pomoći kontaktno meko tarapeutsko sočivo u kombinaciji sa lokalnim antibiotikom.
  5. Kombinovana terapija, ipak kod najvećeg broja pacijenata potreban je individualni tretman i terapija recidivirajućih erozija podrazumijeva kombinaciju svih već pomenutih terapijskih smjernica, ponekad i uz sistemsku terapiju antibioticima, u prvoj liniji tetraciklinima, naročito kod pacijenata sa hroničnim blefaritisom, a ponekad i dodatnu kortikosteroidnu kapljičnu terapiju, naročito u periodu održavanja bez erozija.

Ukoliko pacijent ne reaguje na konzervativnu terapiju dostupni su i različiti hirurški modaliteti terapije:  

  1. Prednje stromalne punkcije iglom – metoda koja je skoro pa izbačena iz kliničke prakse, a podrazumijeva izviđenje mirotrauma tankom iglom (20-25 gauge) kroz epitel rožnice i Bowmanov sloj do prednje strome s ciljem pobuđivanja fibrocita na brže stvaranje bazalne membrane.  Ova metoda se rijetko primjenjuje radi stvaranja ožiljaka, glare-a, zamagljenog vida.
  2. Debridman i površna keratektomija – kod pacijenata kod kojih se erozija nalazi u vidnoj osovini, najčešće je potrebno uraditi derbridman epitela rožnice oko erozije do zdravog tkiva epitela sa vidljivom finom zonom zdravog epitela, a s ciljem bolje reepitelizacije. Nakon procedure postavlja se kontaktno terapeutsko sočivo uz cikloplegiju i lokalnu antibiotsku terapiju.
  3. Fototerapeutska keratektomija (PTK) –  obično se izvodi kod pacijenta kod kojih su već iscrpljene sve pomenute terapeutske metode. Keratektomija excimer laserom radi ablaciju 5-10 mikrona Bowmanovog sloja nakon mehaničkog debridmana epitela rožnice. Nakon PTK bolja je reepitelizacija tikva rožnice sa jačom adhezijom epitela za bazalnu membranu. Nakon procedure postavlja se kontrklno terapeutsko sočivo uz lokalnu antibiotsku terapiju, cikloplegiju i 1% fluorometolon acetat 2-4x dnevno. Hipermetropija izazvana keratektomijom excimer laserom, poduzetom zbog recidivirajućih erozija rožnice, obično je minimalna zbog površne prirode i terapije.

Leave a Reply