Progresija kratkovidnosti kod djece tokom Covid-19 ili karantenska miopija

Covid-19 je zasigurno otvorio novo poglavlje naših života, te bar za sada i novo računanje vremena, od prije i poslije Covid-a. Otvorio je mnoge teme, pitanja, dileme, kako medicinske, tako i socijalne, ekonomske i psihološke. Jedna od medicinskih tema, a odnosi se na oftalmologiju, je svakako povećan broj kratkovidne djece, odnosno, progresija kratkovidnosti kod djece, a koje je započela već krajem prvog trimestra 2020 godine i traje gotovo do danas. Ovaj fenomen je dobio i službeni naziv “karantenska miopija”. Na ovu temu piše Dr. Hlimić.

Na početku pandemije i izolacije, stil života se znatno promijenio, produžilo se vrijeme boravka odraslih i djece pred ekranima za čak 2.8 puta više, a paralelno s tim, smanjio se boravak na otvorenom prostoru. Prema nedavnim istraživanjima iz Holandije i Kine, dramatično se povećao broj kratkovidne djece, a kod djece koja već nose naočale, došlo je do veće progresije ili porasta dioptrije. Djeca su svoje slobodno vrijeme uglavnom provodila u zatvorenom prostoru uz ekrane, koristeći ih za zabavu, dijelom za socijalizaciju i održavanje kontakata sa vanjskim svijetom, a kasnije i za školovanje i edukaciju. Smatra se da su sve starosne skupine bile zahavaćene ovim trendom, ali da je ipak najugroženija populacija mlađih učenika, tj. djeca nižih razreda škole i predškolska djeca. Obzirom da se kompletna edukacija i nastava izvodila isključivo na on-line način, ovaj put se za prekomjerno korištenje ekrana, nisu samo i isključivo mogli kriviti roditelji, kriva je pandemija.

Utisak naglog, gotovo dramatičnog porasta miopije kod djece objašnjava se i činjenicom da su tokom prvog lockdown – a, bili onemogućeni ili bar otežani mnogi redovni i rutinski pregledi, pa je tim više, dobiven utisak ekspanzije. Sa druge strane, djeca koja su već imala miopiju, uz puno vremena provedenog pri radu na blizinu, a manje gledanja na školsku tablu, nisu se posebno ni žalila da slabije vide. Osim  djece školske dobi, veći broj mlađih, odraslih osoba imao je smetnje sa očima koje su se pogoršale tokom izolacije, ali se njihovo stanje više odnosilo i objašnjavalo tzv. akomodacijskim grčem ili pseudomijopijom, tj. pojave su nastale uslijed prekomjernog rada na ekranima i zamorom oka, a ne uslijed rasta dioptrije uslovljenog rastom oka. Ovoj činjenici ide u prilog podatak da su se prilikom svakodnevnog određivanja dioptrije, dešavala velika odstupanja u mjerenju dioptrije prije i poslije provedene cikloplegije. Odnosno, ukapavanjem kapi kojima se postiže rasterećenje i oslobađanje akomodacije i akomodativnog grča, zabilježeni su slučajevi kod kojih je izmjerena veća dioptrija miopije prije cikloplegije ili su dobivene vrijednosti mopije kod osoba kod kojih nakon cikloplegije nije uopće bilo miopije. Odstupanja su bila toliko velika, da su se nakon cikloplegije pojavile čak i vrijednosti hipermetropije ili dalekovidnosti manjeg stepena.

Za azijske zemlje znalo se i od ranije da imaju prilično visok procenat kratkovidne djece i adolescenata. Polovinom prošlog stoljeća, 20-30% mlade populacije u Hong Kongu, Tajvanu i Južnoj Koreji bilo je kratkovidno; danas je taj broj veći od 80%, negdje čak 95%. U Kini je četiri od pet mladih ljudi kratkovidno, a djeca u dobi od 6-8 godina imaju tri puta veću vjerovatnoću da će biti kratkovidna nego djeca njihovog  uzrasta u prethodnim godinama. I u Evropi slijedi isti trend, tako da se i sada smatra da je oko polovine mladih odraslih osoba kratkovidno. Predviđa se da će do sredine stoljeća, oko pet milijardi ljudi ili otprilike polovina svjetske populacije biti kratkovidno. Sa socio – ekonomskog stajališta, industrijski razvijene i ekonomski jake zemlje imaju veću predispoziciju, jer sa višim standardom i boljim obrazovanjem, vid je ugroženiji, odnosno veći je rizik od nastanka kratkovidnosti.

Navedene promjene, prema mišljenu stručnjaka, objašnjavaju se na slijedeći način: prekomjereno gledanje u ekrane računara, pametnih telefona i tableta u kombinaciji sa sve kraćim vremenom provedenim na otvorenom prostoru. Smatra se da nas ovakav trend neće tek tako brzo i lako napustiti, odnosno de će i dalje bar jedan dio populacije djece i odraslih nastaviti raditi i školovati se od kuće, uz još veću upotrebu računara i tableta. Preostaje samo da se, bar koliko je to moguće, olakša i donekle prevenira porast miopije uz određene preventivne mjere.

Šta je ustvari miopija? 

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je refrakciona anomalija oka ili greška u prelamanju svjetlosti u oku, u kom se slika, umjesto na mrežnici oka, stvara ispred mrežnice. Uzrok kratkovidnosti je najčešće nasljedni faktor i veća je mogućnost da se javi kod djece čiji su roditelji također kratkovidni. Počinje u vrijeme djetinjstva, od 6-12 godina i ima tenedenciju rasta intenzivno kroz, a nekada i nakon puberteta. Uzrok kratkovidnosti je neprilagođen odnos dužine oka i prelomne moći, a najčešće je problem u povećanoj dužini oka. Vodeći simptom kod miopije je zamućen i nedovoljno jasan vid na daljinu, a javljaju se još žmirenje, zamor u očima, problemi sa čitanjem na školskoj tabli i gledanju TV-a, glavobolje, a kod odraslih još poteškoće tokom upravljanja vozilom, pogotovo noću kada se miopija povećava. Osobe sa visokom kratkovidnošću češće primjećuju u svom vidnom polju lebdeće ili plutajuće crne “mušice”, imaju veću sklonost za nastanak odljubljenja ili ablaciju mrežnice, a također je veća mogućnost nastanka katarakte i jednog od oblika primarnog glaukoma. Kratkovidnost se mjeri u dioptrijama, a prema veličini dioptrije dijeli se na:

– nižu kratkovidnost /do-3.00dpt/

– srednju /od -3.00 do -6.00 dpt/

– visoku kratkovidnost /od -6.00 dpt. i više/

Visoku kratkovidnost ima oko 30% od ukupnog broja kratkovidnih osoba. Kratkovidnost se koriguje nošenjem konkavnih stakala bilo u naočalama ili kontaktnim lećama, kao i sa laserskom korekcijom vida, a koja svakako nije indicirana kod djece do punoljetstva.

Iako je teško prognozirati rast miopije za svako dijete ponaosob, oftalmolog može ponuditi neke od opcija koje donekle mogu utjecati na njenu veću progresiju. Do danas su poznata i usvojena četiri načina kontrole i usporavanja rasta miopije, a to su primjena: multifokalne naočale, multifokalne kontaktne leće, atropinske kapi i ortokeratologija ili tzv.”ortho-K leće”.

Multifokalne naočale i multifokalne kontaktne leće podrazumijevaju istovremeno nošenje dvije dioptrije u jednom, veća dioptrija za daljinu i manja dioptrija za blizinu (uglavnom za dvije dioptrije manja). Atropin 0.01% kapi koriste se već duži niz godina u kontroli progresije miopije. Primjena ovih kapi ima minimalne sporedne efekte u smislu smanjenja akomodacije ili gledanja na blizinu i širenja zjenice za 1-2 mm (zavisno od boje očiju). Ponekad  mogu izazvati alergijsku reakciju u smislu suhoće sluznice usta, crvenila kože i sluznice očiju, tahikardiju, kada se prestaje sa njihovom primjenom. Atropin je namijenjen djeci od 6-15 godina kod kojih postoji tendencija rasta miopije u kraćem vremenskom period npr. u 6 mjeseci, a kapi se daju sve dotle dok u periodu od najmanje 6 mjeseci nema  tendencije rasta.

Ortokeratologija je primjena tzv. ortho-K leća ili specijalno dizajniranih gas permeabilnih kontaktnih leća koje se nose tokom spavanja, a koje preoblikuju zakrivljenost prednjeg dijela oka.

U smislu prevencije prekomjernog rasta miopije, također se preporučuje da radna udaljenost ne bude suviše blizu očiju (minimalno 25 cm kad su u pitanju djeca), te što više korištenje prirodnog, dnevnog svjetla. Naime smatra se, da se rizik od naglog rasta miopije smanjuje ako se predmeti sa kojih se čita ne primiču suviše blizu očima, ako se koristi  više dnevno nego vještačko svjetlo (posebno slabo svjetlo) i ako se povremeno i češće odmiče pogled od predmeta gledanja i usmjerava gledanjem u daljinu.

Istraživanja su pokazala da je kod djece koja su više boravila na dnevnom svjetlu manje rasla dioptrija u odnosu na djecu koja su u istom vremenskom periodu boravila u zatvorenom prostoru. Naučno objašnjene za ovu pojavu je, da se na sunčevom svjetlu potiče lučenje hormona dopamina koji usporava rast oka, odnosno očne jabučice, a samim tim usporava i rast dioptrije. Još se tačno ne zna koje količine navedene supstance su potrebne za takav efekt niti da li bi imalo učinak umjetno ga sintetizirati i davati djeci, ali rezultati su za sada ohrabrujući. Ova teza potvrđuje koliko su naši stari bili u pravu kada bi rekli da se čitanjem u mraku ˝kvare oči˝.

U zatvorenim prostorijama intenzitet svjetla je u prosjeku 300 do 500 luksa (mjera nivoa svjetlosti), dok je u vrijeme svijetlog ljetnog dana čak i do 100.000 luksa. Studije iz Skandinavije također pokazuju da se miopija povećava u mračnijim godišnjim dobima, dok stagnira tokom vedrijih doba godine. Osim toga, plavo svjetlo sa ekrana utječe i na san. Plavo svjetlo ekrana pametnih telefona može da utječe na san jer usporava oslobađanje hormona melatonina zbog kojeg se spava. Iako mnogi uređaji imaju zaštitu koja reducira utjecaj plavog svjetlo, ipak bi ih trebalo prestati koristiti oko 2 sata prije odlaska na spavanje, a što se posebno odnosi na one najmlađe.

Sa oftalmološkog i psihološgog aspekta, računari, pametni telefoni i tableti su potpuno neprikladni za djecu do treće godine života, a za djecu od 3 do 4 godine trebalo bi ograničiti vrijeme korištenja na  maksilamalno 30 minuta dnevno. Školska djeca nižih razreda škole trebala bi imati ograničenje na 1h dnevno, 1o-to godišnjaci  2h dnevno. Adolescenti i odrasli bi trebali praviti češće pauze ili provoditi više vremena na otvorenom koristeći što više dnevno sunčevo svjetlo. Naravno, ovo sve ne znači da će dijete postati kratkovidno samo zato što se više igra kompjuterskim igricama ili gleda više televiziju. Ali postoji veća šansa da se njihovim prekomjernim konzumiranjem vid pogorša ili se dioptrija poveća. Svaki oblik promjene vida, posebno učestalo treptanje, žmirkanje, trljane očiju, prekomjerni primicanje ekranima, glavobolja, može biti vanjski znak nekog od problema sa očima, kada je zaista potrebno posjetiti oftalmologa.

Reference:

Alexander Freund . COVID-19 and eyesight: Myopia on the rise during lockdown.  https://www.dw.com/en/covid-19-and-eyesight-myopia-on-the-rise-during-lockdown/a-56301421

By staf. Myopic Progression Accelerated During COVID-19 Lockdown.

https://www.reviewofoptometry.com/article/myopic-progression-accelerated-during-covid19-lockdown