Glaukom je progresivna bolest očnog živca koja, ako se ne liječi, može dovesti do sužavanja vidnoga polja, propadanja očnog živca i znatnog pa i trajnog gubitka vida.

U narednim redovima dr. Amra Nadarević Vodenčarević, oftalmolog piše o glaukomu. Šta je to glaukom, koji su simptomi, koja je dijagnostika, te kakvo je preporučeno liječenje čitajte u nastavku.

Glaukom je progresivna bolest očnog živca koja, ako se ne liječi, može dovesti do sužavanja vidnoga polja, propadanja očnog živca i znatnog pa i trajnog gubitka vida. Dolazi bez simptoma i zato ga zovu „tihim kradljivcem“ ili „tihim ubicom“ vida. Nakon katarakte to je najčešći uzrok sljepoće u svijetu Trenutno je, kao posljedica glaukoma, slijepo više od 6 miliona ljudi u svijetu.

Javlja se u svim dobnim skupinama, međutim najčešći je u starijoj životnoj dobi. Kada se pojavljuje kod novorođene djece govorimo o glaucoma congenitum, u doba dojenčeta glaucoma infantilis te u ranom djetinjstvu (iza druge godine života) glaucoma juvenilis.

Simptomi

Kod glaukoma vrlo često oboljeli nemaju nikakvih subjektivnih simptoma koji bi upućivali na glaukom, pa je odlazak na redovne oftalmološke preglede na kojima se mjeri intraokularni pritisak od izrazite važnosti. Lično svim  osobama starijim od 40 godina preporučujem 1 godišnje mjerenje intraokularnog pritiska a u slučaju porodične historije glaukoma i ranije, u mlađoj dobi.

Ko ima povišen rizik razoja glaukoma?

Najznačajniji faktori rizika su:        

povišeni očni pritisak,

historija glaukoma u porodici (20% vjerojatnosti razvoja glaukoma ako boluju roditelji, te 50% ako boluju brat ili sestra),

dob (1% opće populacije u dobi od 40-49 godina, čak 20-30% iznad 75 godina),

rasa (tamnopute rase),

visoka kratkovidnost i dalekovidnost,

suspektni izgled vidnog živca, te tanja rožnica,

sistemske bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, migrenoznih glavobolja, Chronove bolesti, reumatoidnog artritisa ,

nakon operacija oka ili produljenog kapanja kortikosteroidnih kapi,

bolovi oko očiju nakon gledanja televizije te pojava duginih boja, tzv. halo-a, oko svijetala u noći.

Dijagnostika

Dijagnosticiranje glaukomskog oštećenja je veliki izazov, osobito u ranom stadiju bolesti. Pregled bolesnika za kojeg se sumnja da ima glaukom uključuje uzimanje anamneze, pregled prednjeg segmenta oka, mjerenjeočnog tlaka (tonometrija), gonioskopiju, pregled očne pozadine s posebnom pažnjom na papilu vidnog živca, funkcionalne pretrage –vidno polje,pahimetriju (mjerenje debljine rožnice) i kvantitativne strukturne pretrage optičkog živca isloja živčanih vlakana mrežnice. Tonometrija se odnosi na mjerenje očnog pritiska. Danas je u upotrebi indentacijska tonometrija, aplanacijska tonometrija i nekontaktna tonometrija, a u Plavoj Poliklinici posjedujemo upravo ovu nekontaktnu tonometriju.

Liječenje

Liječenje glaukoma provodi se na više načina u zavisnosti od stanja pacijenta i procjene ljekara. Medikamentozno, lokalnom terapijom kapima (β-blokatorima, adrenergičnim agonistima, inhibitorima karbonanhidraze, kolinergičnimagonistima i analozima prostaglandina). Po potrebi i inhibitorima karbonanhidraze u obliku tableta. Na kraju ponavljam po preporuci stranih oftalmoloških udruženja svi građani bi trebali raditi preventivne preglede.

Redovni pregled kod oftalmologa preporučuje se:

prije 40.godine, svakih dvije do četiri godine,

od 40.do 54. godine svakihjednu do tri godine,

od 55.do 64. godine svaku godinu ili dvije,

nakon 65.svakih šest ili 12 mjeseci.