Mrena je apsolutno izlječivo stanje, a današnja dostignuća omogućavaju personaliziran pristup i odlične rezultate

U moru svakodnevnih obaveza, mnogi zanemaruju jedan od najvažnijih darova – vid. I dok prve promjene često pripisujemo umoru, godinama ili „sitnicama koje mogu čekati“, oftalmolozi upozoravaju da odgađanje pregleda može imati trajne posljedice. Tim ordinacija dr Džajić – prim. dr. Mirsad Džajić, dr. Ariana Nušpahić Džajić i dr. Ferhad Džajić, svakodnevno svjedoči koliko je pravovremena reakcija presudna. Od blagih simptoma zamagljenja vida, pa sve do ozbiljnih stanja poput glaukoma, svaka promjena zahtijeva stručnu procjenu. U nastavku donose odgovore na najčešća pitanja o mreni, jednom od najrasprostranjenijih, ali i najuspješnije izlječivih očnih oboljenja.

Pišr: Medicinski tim ordinacije Dr Džajić

1. Koji su najcesci simptomi mrene koje pacijenti primjecuju?

Svaki pad vida, neovisno u kojoj životnoj dobi da se javi, zahtjeva hitno javljanje oftalmologu. Simptomi kao što su: zamagljen vid, nejasne boje, gubitak oštrine, nemogućnost raspoznavanja lica, duple slike, samo su neki od simptoma koje pacijenti sa kataraktom/mrenom mogu primjetiti. Bitno je naglasiti, da nikada ne smijemo pomisliti: To su početni simptomi, mrena je tek počela, pričekati ću još da sazrije. Iza opisanih simptoma, može se kriti mnogo različitih stanja, koja zahtjevaju hitnu intervenciju, da bi se spriječio trajni gubitak vida. Istina je da je katarakta jedno od najčešćih oboljenja koje će uzrokovati slabljene vida, te samim tim nema mjesta ni panici, budući da se radi o apsolutno izlječivom stanju. Današnja dostignuća omogućavaju personaliziran pristup svakom pacijentu, i postizanje odličnih rezultata.

2. Da li postoji razlika izmedju sive i zelene mrene?

Kao što smo prethodno već naglasili, kada se desi pad vida, pacijenti ne smiju sami zaključivati da se radi o mreni, odnosno o nečemu što može čekati. Taj pad vida, vrlo lako može biti uzrokovan tzv “zelenom mrenom”, odnosno Glaukomom. Na našem govornom podrucju se termini kao što je Siva mrena i Zelena mrena rijetko koriste, čak i u razgovoru među kolegama. Bitno je naglasiti da termin “mrena” koji je zajednički u oba naziva, nikako ne znači da se radi o sličnim stanjima. Siva mrena ili katarakta, predstavlja stanje koje se operativnih zahvatom uspješno rješava, te se vid vraća u normalno, odnosno prijašnje stanje. Zelena Mrena ili glaukom s druge strane, jeste nešto gdje često nismo u mogućnosti vratiti vid u prijašnje stanje, nego samo zaustaviti njegovo daljnje propadanje. Sve to zavisi koliko rano se pacijent javi na pregled, međutim kod pacijenata sa glaukomom, koji se prvi put javljaju nakon što  primjete zamagljenje ili pad vida, većinom već postoji određeni stepen oštećenja koji je nepovratan. Još jednom naglašavamo važnost pravovremenog javljanja na pregled, kao i važnost preventivnih oftalmoloških pregleda.

3. Koje su najčešće rizične grupe koje razvijaju mrenu?

Uvrijezeno je mišljenje da je mrena nesto što se javlja iza 60-te godine zivota. U danasnje doba, ta predpostavka je apsolutno pogrešna. Od oko 1000 operativnih zahvata koje izvodimo godišnje, svaki mjesec imamo nekoliko pacijenata u starosnoj grupi od 40 do 50 godina života. Nastanak mrene mogu pogodovati: 1. Korištenje odredjenih lijekova kao što su kortikosteroidi 2. bolesti kao sto su Dijabetes melitus 3. Povrede oka često rezultiraju jako brzim nastankom katarakte 4. Određena zanimanja gdje postoji izloženost zračenju ili visokim tempereaturama. 5. Područje na kojem ljudi žive također može imati uticaja, te se pokazalo da osobe koje žive blizu mora češće i brže razvijaju mrenu. 6. Životne navike kao što su pušenje ili prekomjerno konzumiranje alkohola također pogoduju nastanku mrene 7. Familijarna historija igra određenu ulogu kao i prethodna upalna stanja oka kao npr. uveitisi.

4. Može li se mrena sprijeciti ili usporiti njen razvoj?

Na određene riziko faktore pacijenti svakako mogu uticati, te ih izbjegavati ili potpuno ukloniti. Najčešće od njih smo opisali u prethodnom pitanju. Ipak, moramo shvatiti da se ovdje radi o jednom multifaktorijanom stanju, na čiji razvoj nemamo baš uvijek uticaj kakav bismo željeli da imamo. Opet ponavljamo da sa pravovremenim i redovnim pregledima, mrena predstavlja problem koji je 100% izlječiv, te njen nastanak ne mora znaciti nuzno i problem.

5. Kada je pravo vrijeme za operaciju mrene?

Pravo vrijeme za operaciju se procjenjuje individualno ovisno o godinama, zanimanju i pratećim oboljenjima. U pravilu možemo reći da treba operisati onda kada mrena počinje uticati na kvalitet života pojedinca, a to je uglavnom već u njenim ranim stadijima. Odluku o operativnom tretmanu svakako trebaju donijeti pacijent i oftalmolog zajedno, te s toga nikada nije rano da se pacijenti jave svom doktoru i da se informišu o mogućnostima koje imaju.

6. Kako izgleda sam tok operacije, da li je bolna i koliko traje?

Današnja hirurgija mrene je na jako visokom nivou, zahvaljujući mnogobrojnim tehnološkim dostignućima. Jedna stvar koju treba istaci jeste, da mi u Bosni i Hercegovini u tom pogledu, nikako ne zaostajemo za ostatkom svijeta, te da imamo na raspolaganju svu aparaturu, vrste implantata i najvažnije huirurge koji su adekvatno obučeni da iste i upotrebljavaju. Standard u operaciji mrene trenutno jeste metoda Phacoemulzifikacije, gdje se kroz mali rez od svega 2,4 mm ulazi u oko, te uz pomoc ultrazvuka fragmentira i aspiriria zamucena leca odnosno mrena. Tada se na to mjesto ugradjuje vještačka leća ili sočivo, rez se zatvara bez postavljanja šavova, i operacija se završava. Čitav proces traje u prosjeku oko 10 minuta. U zavisnosti od težine slučaja, može naravno trajati i kraće, ali i duže. Sama procedura je bezbolna, a koristi se samo anestetik u obliku kapi.

7. Da li se pacijent isti dan otpušta kući nakon zahvata?

U svijetu, pa i kod nas, trend je da se što više operativnih zahvata, izvodi u tzv režimu dnevne hirurgije, te da se pacijenti isti dan otpuštaju kuci. Na taj način povećava se i komfor pacijenata, smanjuje mogućnost bolničkih infekcija, te rasterećuje i sam bolnički sistem.

Mi već preko 15 godina izvodimo operacije po tom principu. Svi pacijenti nakon operacije odlaze isti dan kući. Prva kontrola je jutro nakon operacije, kada pacijenti dobivaju upute o daljnjoj terapiji, koja obično podrazumijeva kapanje kapi narednih 15 dana. Nakon toga obično radimo još jednu kontrolu, te završavamo sa terapijom. Vazno je naglasiti da se pacijenti već nakon 2 dana mogu vratiti normalnim životnim aktivnostima, bez posebnih ograničenja.

8. Koje su moguće komplikacije mrene, i koliko su ceste?

Svi operativni zahvati nose određeni rizik sa sobom, tako i operacija mrene. Važno je da pacijenti budu upoznati sa istim prije operacije. Neke od težih komplikacija kojih se i mi kao operateri pribojavamo jesu potonuće leće u dublje dijelove oka, te pojava keratopatije odnosno zamućenja roznice oka. Obe ove komplikacije su izuzetno rijetke u rutniskim slučajevima. Infekcije nakon OP zahvata su jako rijetke, a najčešca stvar na koju se pacijenti žale jeste blagi osjećaj stranog tijela nakon operacije, i pojačano suzenje oka. U oba slučaja tegobe uglavnom nestanu u prvim mjesecima nakon operacije.

9. Koliko dugo traje efekat operacije, da li se mrena moze vratiti?

Jednom operisana mrena se ne može više vratiti. Što ne znači da se vid ne može pogoršati iz drugih razloga. Postoji jedno stanje koju mi zovemo “sekundarna mrena” koja se javlja nakon operacije, a radi se o zamućenju stražnje kapsule na kojoj leži ugradjeno vještačko sočivo. Primjenom savremenih hidrofobnih leća, ova pojava se praktično svela na minimum, a iako se javi, vrlo lahko se rješava kratkom laserskom intervencijom.

10. Koji biste savjet dali osobama koje izbjegavaju redovne kontrole vida ili odlažu operaciju i pored poreporuke?

Već smo vise puta naveli razloge zašto je potrebno pravovremeno obaviti oftalmološki pregled. Savjetujem pacijentima da vjeruju našim doktorima i ne odlažu predložene operacije. Nakon toga, biti ce im žao što je nisu i ranije obavili.