Pacijenti osjete iskren pristup i dobru namjeru, te vam poklone povjerenje što je temelj dobrog odnosa.
Intervju: Faruk Nišić, oftalmolog
Mr.sci.dr Faruk Nišić je rođen 22.9.1968. godine u Bijelom Polju – Crna Gora. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je 1987. godine u Bijelom Polju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1997. godine. Kao Ljekar opšte prakse na mjestu šefa zdravstvene službe radio je u JU Gerantološki Centar Sarajevo od 1997-2003 godine. Specijalistički staž iz oftalmologije završio je na Klinici za očne bolesti, Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu, a specijalistiški ispit položio je 2002. godine. Od 2003. godine je uposlen na Klinici za očne bolesti, Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu na mjestima šef Kabineta za laser fotokoagulaciju, fluoresceinsku angiografiju i fotodokumentaciju i ljekar specijalista na Odjelu za prednji očni segment. Od 2013. godine Šef Odjela za povrede oka na Klinici za očne bolesti, Kliničkog Centra Univerziteta u Sarajevu. Postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu u Sarajevu završio je 2005. godine. Magistrirao je 2012.godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Počasno zvanje Primarijus dobio je 2013. godine.
Danas Vam donosimo intervju sa mr.sci.dr Farukom Nišićem, razgovarali smo općenito o oftalmologiji, ali kada je potrebno ići na pregled kod oftalmologa.
Kada se rodila ljubav prema oftalmologiji i zašto baš ona?
Ljubav prema oftalmologiji se javila u početku mojeg profesionalnog angažmana u oblasti opšte prakse i gerijatrije. Uvidio sam kroz rad da veliki broj pacijenata zbog starije dobi usljed lošeg vida prolaze kroz krizu u smislu razvoja depresije i drugih mentalnih poremećaja zbog odsustva informacija koje dobijaju čulom vida. Obzirom da se često radilo u preventabilnoj slabovidosti uzrokovano kataraktom, fasciniralo me to da reklativno mali operativni zahvat može toliko značajno poboljšati kvalitet života i opšteg psihofizičkog stanja oboljelog.
Kada pogledate unazad šta je bilo Vaše najizazovnije, a šta najpozitivnije iskustvo?
Najizazovnije iskustvo mi je bilo uvođenje procedure transplantacije rožnice nakon desetine godina od prestanka ižvođenja ovog operativnog zahvata u KCUS i cijeloj Bosni i Hercegovini. To je bilo jako kompleksna procedura sa dugom edukacijom, tehničkom i organizacionom i pripremom koja je obuhvatala kompeksne procedure u smislu procjene i pripreme, prepariranja i čuvanja donorskog tkiva, zatim odabira i pripreme kandidata za transplantaciju do samog izvođenja kompleksnog operativnog zahvata i postoperativnog praćenja i liječenja. Teško je je izdvojiti najpozitivnije iskustvo kada se ona ponavljaju sa svakim srećnim i zadovoljnim pacijentom nakon uspješnog operativnog zahvata. Ipak dječiji osmjeh nakon operacije kongenitalne mrene ili povrede daju najjači pozitivni impuls koji potisne i umor i strah i neizvjesnost kroz koje prolazite radeći ovaj posao.
Kako se gradi odnos sa pacijentom?
Odnos sa pacijentom temeljim na povjerenju koje stičem strpljivim radom, zalaganjem i neodustajanjem od pokušaja da popravim postojeće stanje sve dok postoji i najmanja nada da se može popraviti ili izliječiti. Pacijenti osjete vaš iskren pristup i dobru namjeru te vam poklone povjerenje što je temelj dobrog odnosa.
Koje vrste operativnih zahvata radite danas i koliko uspijevate pratiti trendove?
Radim više operativnih mikrohirurških zahvata, najznačajniji su: Transplantacije rožnice, operacije kongenitalnig, traumatskih i senilnih katarakti kao i komplikovanih katarakti usljed drugih oboljenja oka. Rekonstruktivne operativne zahvate na prednjem očnom segmentu oka prouzrokovane povredama ili ranijim neuspjelim hirurškim zahvatima koje su upućene na tercijarni nivo zdravstvene zaštite. Vitreoretinalne operacije u cilju rješavanja bolesti stražnjeg očnog segmenta uzrokovane: dijabetesom, povredama, tumorima ili drugim bolestima staklastog tijela i mrežnice te razne laserske operacije na oku. Trendove pratim kontinuiranom edukacijom u najprestižnijim centrima u Evropi i Americi, aktivnim učešćem na međunarodnim strukovnim kongresima uz prezentaciju naših radova i iskustava praćenje tehničko-tehnoloških dostignuća i primjenom istih u svakodnevnoj praksi kroz upotrebu savremenih aparata instrumentarija i operativnih tehnika. Praćenje stručne literature i časopisa, razmjenom iskustava sa stručnjacima iz regije i cijelog svijeta.
Koliko je važna posjeta oftalmologu i koliko često bi trebali ići na preglede?
Posjete oftalmologu su dio opšte zdravstvene kulture i odgovornosti prema svom zdravlju koje je individualno. Neke sistemske bolesti kao što su dijabetes zahtijevaju kontinuirano praćenje, a sam tim određuje se složenost stanja na oku. Najčešće sama bolest ili stanje na oku određuju učestalost posjeta oftalmologu. Nekada je značajno uraditi preglede u smislu otkrivanja i liječenja nekih bolesti koje ne daju upadljive simptome, ali se pregledima i liječenjem mogu tretirati preventabilne bolesti koje zakašnjelim intervencijama nije moguće riješiti ili je ishod liječenja nepovoljan. Posjeta oftalmologu može doprinijeti i ranom otkrivanju bolesti drugih organa ili organskih sistema i pravovremenim liječenjem i multidisciplinarnom pristupu. Postojanje očnih bolesti u familiji također implicira potrebu za oftalmološkim pregledom iako nema razvijene kliničke slike te bolesti.
Koja bi bila Vaša poruka, a ujedno i savjet čitateljima časopisa i portala OCULUS?
Biti odgovoran prema svojem zdravlju, odvojiti dio svojeg vremena za oftalmološki pregled u cilju očuvanja vidne funkcije i po svaku cijenu izbjeći situacije koje zbog nemara mogu dovesti do teškog hendikepa i umanjenje kvaliteta života imajući u vidu da 90% informacija iz okruženja dobijamo čulom vida.
