Juvenilni arthritis kod djece predstavlja hroničnu bolest koja zahvata zglobove, djece mlađe od 16 godina i traje najmanje 6 sedmica. Predstavlja najčešću reumatološku bolest dječje dobi.
Piše: prof.dr.sc. Jasmina Alajbegović-Halimić, oftalmolog-oftalmopedijatar
Jasmina Alajbegović–Halimić rođena je 1964. godine. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1989. godine, a specijalizaciju iz Oftalmologije završila 1996. godine na Klinici na za očne bolesti KCUS-a. Magistarski rado odbranila ie 2000. godine, a doktorsku distertaciju 2007. godine. Edukacije je provodila u Nürnbergu, Münchenu, Pragu, Ljubljani, Beogradu, Novom Sadu. Član je udruženja oftalmologa FBiH, udruženja oftalmologa Republike Hrvatske, te član Evropske asocijacije strabologa /ESA/. Do sada je objavila 30-ak naučnih i stručnih publikacija, vodič Dijete i vid, te monografiju Ambliopija i strabizam. Ima stručno zvanje primarijus. Trenutno je vlasnik i zaposlena u Privatnoj oftalmološkoj ordinaciji “Dr Halimić”.
Juvenilni reumatoidni (idiopatski) artritis je neinfektivna upala zglobova kod djece mlađe od 16 godina. Uzrok bolesti je većinom nepoznat, ali nasljedni faktor može povećati rizik od nastanka bolesti. Upalom mogu biti zahvaćeni jedan ili više zglobova, najčešće su u pitanju koljeno, lakat ili skočni zglob, ali isto tako upala može utjecati na druge organe, prvenstveno oči, tako da djeca sa artritisom mogu imati probleme i sa vidom. O tebi juvenilni arthritis piše prof.dr.sc. Jasmina Alajbegović-Halimić. Najozbiljniji problem sa očima je upala srednje očne ovojnice ili uveitis, koja na žalost, u većini slučajeva može početi podmuklo, bez vidljivih vanjskih znakova. Uveitis može početi čak prije nego se uspostavi dijagnoza artritisa i to na godinu dana ili više. Upala oka obično nije bolna i oči obično nisu crvene, u rijetkim slučajevima, dijete se može žaliti na zamagljen vid ili preosjetljivost na svjetlo, mada manja djeca čak ne mogu niti prepoznati znakove pogoršanja vida. U nekim situacijama, roditelji primijete užu ili nepravilno kružnu zjenicu na jednom ili oba oka, a što je već znak poodmakle faze upale očiju. Neliječeni i ozbiljan uveitis može itekako oštetiti vid i izazvati niz komplikacija. Problemi sa vidom kod uveitisa mogu nastati vezano za osnovno stanje ili kao posljedica lijekova koji ih liječe, u prvom redu kortikosteroda.
Najozbiljnije komplikacije su u smislu:
- Kataraka ili zamućenje očnog sočiva,
- Glaukom ili povišenje pritiska u očima,
- Promjene na stražnjem dijelu oka u smislu edema žute mrlje i ablacije retine, što na kraju može dovesti do trajnog gubitka vida i sljepoće.
Oftalmološki pregled kod djece sa artritisom podrazumijeva kompletan pregled, sa posebnim osvrtom na pregled na biomikroskopu, na kojem se prate promjene na prednjem segmentu oka, što podrazumijeva postojanje upalnih stanica na endotelu rožnice oka, te promjene u smislu stražnjih sinehija ili priraslica na zjenici oka. Pregledom na biomikroskopu se ocjenjuje stepen napredovanja bolesti, akutnost stanja, recidivi bolesti i eventualne remisije ili mirovanje bolesti, a što je vrlo važan znak i odrednica za pedijatra –reumatologa.
Liječenje atritisa kod djece podrazumijeva upotrebu grupe lijekova koji smiruju upalu i bol u zglobovima, u prvom redu:
- acetilalicilna kiselina (aspirin),
- nesteroidni protupalni lijekovi (Brufen, naproksen),
- kortikosteroidni lijekovi (lokalno ili sistemski),
- antimetabolički lijekovi (Methotrexat),
- biološka terapija (Humira), a često i kombinacija Metotrexata i Humire.
Lokalna terapija u liječenja uveitisa također podrazumijeva lokalnu primjenu kortikosteroidnih kapi, masti ili injekcija u oko, kao i kapi za proširenje zjenica. Također se, da bi se izbjegle komplikacije vezane za porast pritiska u oku, koriste se i nesteroidne, antiupalne kapi na duži period. Kortikosteroidnim lijekovima se smiruju znaci upale, a kapima za proširenje zjenice se prvenira nastanak priraslica između šarenice i očnog sočiva, čime se postiže prevencija nastanka katarakte i glaukoma. Djeca sa artritisom imaju veću sklonost suhoći očiju, te se svakako mogu koristiti i lubrikanti, odnosno kapi sa vještačkim suzama.
Liječenje artritisa i uveitisa je je uglavnom dugotrajno, često iscrpljujuće za
dijete i roditelje, a podrazumijeva česte posjete pedijatru-reumatologu i dječjem oftalmologu. Stoga je bitno pridržavati se smjernica ljekara pedijatra-reumatologa i oftalmologa.
Učestalost posjeta zavisi od više faktora, uključujući koji je tip artritisa, te o vrsti propisanih lijekove i dužini njihove primjene. Najčešće su potrebni kontrolni pregledi svaka 3-4 mjeseca radi redovnog praćenja stanja na očima u smislu navedenih komplikacija, a u nekim slučajevima i češće.
