Makularna degeneracija je gubitak centralnog vida zbog oštećenja dijela retine.
Genetika, životni stil i okolišni uzroci su riziko faktori razvijanja bolesti. Neki je nazivaju starosnom makularnom degeneracijom (AMD ili AMRD) jer obično zahvata starije osobe. AMD je glavni uzrok gubitka vida kod ljudi od 50 godina i više. Milioni ljudi širom svijeta imaju AMD, a bolest je uzrok nepovratnog gubitka vida, dok stručnjaci vjeruju da će se trenutni broj uduplati u narednih 20 godina. Postoje dvije vrste AMD-a.
Suha AMD
Suha AMD javlja se kada makula postaje tanja kako starimo i kad se manje nakupine proteinapojave ispod mrežnjače. Suha AMD je najčešći tip, zahvatajući oko 80% stanovništva.
Vlažna AMD
Vlažna AMD je kasnija faza bolesti i rjeđa je. Suha AMD može prerasti u vlažnu.
Da li je nasljedna?
Genetika igra ulogu u razvoju AMD u 3 od 4 slučaja. Određeni geni mogu povećati rizik razvijanja makularne degeneracije. Dva gena – faktor H i faktor B – igraju ulogu u regulisanju upale u imunom sistemu.
Kod 74% ljudi s makularnom degeneracijom, ovi geni imaju određene varijante koje mogu biti povezane s rizikom od razvijanja bolesti.
Drugi geni koju mogu igrati ulogu u pojavi AMD uključuju:
- PLEKHA1 gen na hromosomu 10
- Varijacije LOC387715 gena, posebno ako je osoba pušač
- Mutacija u HTRA1 genu
- C3 varijanta
Postoji preko 30 gena koji su povezani s rizikom razvijanja AMD. Dva gena imaju posebno blisku poveznicu s AMD i način na koji ona napreduje. Ako osoba ima prethodno navedene varijante gena, imaju veći rizik od razvijanja makularne degeneracije.
Također postoje određene varijante gena koje imaju zaštitni efekat od makularne degeneracije i mogu smanjiti rizik njenog nastanka.
