Iako su rijetke, ljubičaste oči postoje iz više razloga – mutacija, upala unutar oka ili zbog albinizma.

Šta određuje boju oka?

Uzorak oka koji se naslijeđuje je složen. Boja oka određuje se brojnim genima koji međusobno ‘komuniciraju’, a djetetova boja oka određuje se bojom roditelja ili članova porodice.
Ponekad genetske mutacije mogu učiniti da neko ima različitu boju očiju od ostalih članova.6 potencijalnih uzroka ljubičastih očiju

Melanin. Melanociti luče melanin, koji reaguje sa sunčevom svjetlosti i tako stvara tamniji ten. Melanociti u očima novorođenčeta nisu u potpunosti razvijeni. Boja irisa se mijenja kako dijete raste. Većina beba rođena je sa smeđim očima. Neke se bebe ipak rode sa sivim ili plavim očima. Boja se može kasnije promijeniti.
Heterogromija. Heterohromija je stanje u kojem je boja očiju različita. Naprimjer, jedno oko može biti smeđe dok je drugo crno. Razlog je još uvijek nepoznat.
Tumor oka. Tumori irisa obično nemaju simptoma, iako tumor oka može promijeniti boju.
Albinizam. Albinizam je genetska bolest kod koje tijelo ne proizvodi malo ili nikako melanina. U tom se slučaju mogu imati ljubičaste oči.
Genetika. Oči mogu biti sive ili plave. Ako se rodi beba čija majka ima sive oči, a otac plave, beba će vjerovatno imati jednu od dvije boje ili kombinaciju.
Fuchsov sindrom. To je stanje gdje se različiti dijelovi oka upale. Stručnjaci vjeruju da u nekim slučajevima, ovo stanje može biti rezultat mijenjanja boje očiju. Ova upala može očima dati plavu ili ljubičastu boju.

Šta je Aleksandrijski sindrom?
Aleksandrijski sindrom ili geneza, medicinski je mit u kojem osoba razvije ljubičaste oči, među drugim simptomima.

Ne postoji naučni dokaz koji može potvrditi simptome koji su ovdje navedeni, ali bazirano na historijskim teorijama osobe s Aleksandrijskim sindromom imaju:

– Savršen vid
– Veoma svijetlu kožu (koja nekim čudom ne gori na suncu)
– Tamno smeđu kosu iako nemaju dlake na tijelu
– Žene s ovim stanjem nemaju menstrualni ciklus, ali su plodne i mogu imati djecu
– Osobe s ovim stanjem imaju veoma jak imuni sistem: rijetko ih zahvata bilo kakva bolest
– Vjeruje se da imaju odlično izbalansiran metabolizam, zbog čega ne postaju pretili
– Očekivanost životne dobi je između 120 i 150 godina
– Ne postoje dokazi koji potvrđuju da ovaj mit postoji.