Senilna degeneracija makule je često oboljenje i obično se javlja iza 50-te godine života. Zahvata jedno ili oba oka, te predstavlja jedan od vodećih uzroka oslabljenog vida u razvijenom svijetu.
Prim.dr. Mirsad Džajić je šef odjela za Očne Bolesti u Kantonalnoj Bolnici “dr. Safet Mujić” Mostar. Dr. Džajić je diplomirao na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1985 godine, a od 1996 godine radi na odjelu za Očne Bolesti u Kantonalnoj bolnici u Mostaru. Nedugo nakon toga, 1998 godine počinje sa prvim operativnim tretmanima katarakte, te kasnije uvodi metodu fakoemulzifikacije kao standarnu metodu liječenja. Do danas je obavio više hiljada uspješnih operativnih zahvata, te i danas aktivno radi i educira nove naraštaje oftalmologa.
Senilna makularna degeneracija je bolest koja narušava centralni vid. Patološki proces je koncentrisan u makularnom predjelu retine, mjestu formiranja najoštrije slike. Manifestuje se tako da oboljeli ne mogu jasno vidjeti predmete na koje se žele fokusirati, dok je u isto vrijeme periferni vid očuvan, pacijenti vide stvari koje su oko njih, te se mogu snalaziti u prostoru. Upravo radi toga rijetko dovodimo ovo oboljenje u vezu sa potpunim sljepilom. Za časopis Oculus piše prim.dr. Mirsad Džajić.
Senilna degeneracija makule je često oboljenje i obično se javlja iza 50-te godine života. Zahvata jedno ili oba oka, te predstavlja jedan od vodećih uzroka oslabljenog vida u razvijenom svijetu. Kako i samo ime sugeriše, senilna makularna degeneracija se najčešće javlja u srednjoj do starijoj životnoj dobi. Uputno je znati da postoje određeni riziko faktori za nastanak ovog oboljenja, a to su: prisutnost oboljenja u familiji, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, neregulisan visok krvni pritisak, te ishrana bogata zasićenim mastima (kolači, prerađeni mesni proizvodi itd..). Sama bolest se može javiti u dvije forme koje se bitno razlikuju u pogledu tretmana i same prognoze. To su suha i vlažna forma bolesti.
Suha forma je najčešća, te na nju otpada oko 90% svih slučajeva. Njena karakteristika je pojava druza u prethodno pomenutom makularnom predjelu, gdje se formira najoštrija slika. Druze predstavljaju nakupine lipoporoteina, nastalih uslijed defektnih metaboličnih procesa, te nemogućnosti razgradnje i odstranjenja istih posredstvom retinalnog tkiva. Ove nakupine mogu u dovoljnim količinama dovesti do istanjenja, oštećenja te na kraju atrofije tkiva retine odnosno makule što predstavlja nepovratan proces i centralni vid biva trajno narušen. U slučaju suhe forme makularne degeneracije, jedini do sada efektivni tretman jeste kontrola riziko faktora, te adekvatna prehrana i korištenje suplemenata, pogotovo koji sadrže mikronutrijente kao što su lutein, zeaksantin, cink i bakar, čime se nastoji pospješiti antikosidativno djelovanje. Tome u prolog idu i određena istraživanja koja su dokazala manjak mikronutrijenata u serumu pacijenata oboljelih od senilne makularne degeneracije.
Sa druge strane, mnogo rjeđa, međutim potencijalno opasnija forma bolesti jeste vlažna makularna degeneracija. Glavna karakteristika oboljenja jeste pojava novih krvnih sudova koji su propustljivi, te dolazi do nakupljanja tečnosti u makularnom predjelu, što dovodi do pada vida. Ova forma oboljenja karakteriše se brzom progresijom u odnosu na suhu formu, te zahtijeva agresivniji tretman, najčešće upotrebom ANTI-VEGF terapije, kojom se nastoji suprimirati rast novih/abnormalnih krvnih sudova.
Pacijentima se svakako savjetuje redovan oftalmološki pregled, pogotovo u starijoj životnoj dobi, te i ranije ukoliko uoče neke od simptoma kao što su zamagljenje vida, crne tačke u vidnom polju te karakterističan simptom vezan za ovo oboljenje, a to je osjećaj pacijenta da prave linije izgledaju iskrivljeno, odnosno valovito. Pomenuti test je moguće provoditi i u kućnim uslovima koristeći takozvani Amsler Grid Test, koji je dostupan na internetu, te se vrlo lako koristi. Prilikom specijalističkog pregleda moguće je izvesti i dodatnu dijagnostiku, što podrazumijeva pregled očnog dna, OCT, fluoresceinska angiografija, te ispitivanje vidnog polja. U zaključku možemo reći da je senilna makularna degeneracija jedan od vodećih uzorka pada vida kod starije populacije, te iako rijetko dovodi do potpunog gubitka vida, sam pad centralnog vida može jako otežati izvodjenje svakodnevnih aktivnosti. Pacijentima se savjetuje kontrola riziko faktora, te korištenje raznovrsne prehrane i dodataka prehrani na bazi mikronutrijenata odnosno antioksidanasa, kao i izbjegavanje direktne sunčeve svjetlosti ili korištenje zaštitnih naočala.
