Naše oči su svakodnevno izložene različitim bojama. Slično spektru boja, svaka boja ima svoju jedinstvenu talasnu dužinu.

Kad pričamo o vidljivom svjetlu, zapravo govorimo o skupini talasnih dužina različitih dužina. Plavo svjetlo, na primjer, ima kratke talasne dužine, dok crvena ima duge. Svaka boja može imati drugačiji utjecaj na naše oči. 

Plavo svjetlo je posebno koristan dio svjetlosnog spektra, jer nam pomaže da regulišemo naš biološki sat tako da znamo kad treba spavati a kad se probuditi. Terapija plavim svjetlom također može pomoći kod vrste depresije koja je ustvari rezultat nedostatka dnevne svjetlosti, i može biti efikasna kao i antidepresivi.

Ono što je ‘dobro’ kod plave svjetlosti može biti zasjenjeno pretjeranim izlaganjem, najviše zbog svakodnevne upotrebe digitalnih uređaja i izlaganju fluoroscentnim sijalicama. 

Dok plavo svjetlo po danu potiče osjećaj sreće, uvečer smanjuje proizvodnju melatonina i remeti cirkadijski ritam budnosti i uspavanosti. Odgođena proizvodnja melatonina zbog izlaganja plavoj svjetlosti može uzrokovati još više problema kod insomnije, uključujući krvni pritisak, dijabetes i glavobolje od migrena. Ako vam posao zahtijeva stalno korištenje ekrana, preporučuje se koristiti filter plave svjetlosti za ekrane. 

Druga svjetla koja mogu imati utjecaja na oči su zeleno i žuto svjetlo. Zeleno svjetlo pomaže kod regulisanja cirkadijskog ritma. Preveliko izlaganje zelenoj svjetlosti po noći, kao i kod plave svjetlosti, može ‘resetovati’ sat, remeteći prirodni ritam. 

Žuto svjetlo je dokazano efikasno kod zaštite mrežnjače kod pacijenata koji su izloženi plavoj svjetlosti, s obzirom da nudi najbolji kontrast. Sunčane naočale sa žutim staklima mogu biti veoma efikasne kod filtriranja ne samo UV zraka već i plave svjetlosti.