Može li boja očiju utjecati na vid?

Boja vaših očiju je u potpunosti povezana sa specifičnim genima. Iako ne postoji rizik da ćete zbog neke boje očiju imati problem s vidom (osim u slučaju albinizma), boja vašeg irisa može činiti razliku u tome kako vidite svijet.

Boja očiju i melanin

Melanin je pigment kože. Što više melanina imate to je vaša koža tamnija. Smeđe oči, na primjer, imaju puno melanina u irisu, dok plave i zelene oči imaju manje. On služi i kao jedan nivo zaštite od sunca. Osobe sa svjetlijom bojom očiju su osjetljivije na sunce ili druga jača svjetla.

Oči mogu mijenjati boju

Većina beba se rodi s jednom bojom očiju koja se kasnije promijeni u sasvim drugu boju. To je zato što njihove oči nisu u potpunosti proizvele sav melanin. Kod većine beba se oči ‘oboje’ tek kad napune godinu dana, a kod neke djece se taj proces završava tek oko 6. godine.

Evo nekoliko činjenica o boji očiju:

Smeđe oči

Smeđa je najčešća boja očiju – oko 40% populacije ima smeđe oči. Smeđe oči mogu biti: tamne ili čokoladno smeđe, srednje smeđe, med smeđe, amber smeđe i lješnjak smeđe.

Plave oči

Ovo je druga po redu najčešća boja očiju, ima je oko 10% populacije. Dok su plave oči osjetljivije na dnevno svjetlo, osobe s plavim očima bolje vide po noći (osim ako gledaju u nešto svijetlo). U tom slučaju – nedostatak melanina ih čini osjetljivim na svjetlo po noći kao i po danu.

Oči boje lješnjaka

Oko 5% populacije ima oči boje lješnjaka. Osim ako ovakve oči imaju više zelenih nijansi, osobe s lješnjak očima imaju otprilike istu količinu melanina kao i osobe sa smeđim očima. Jedina razlika je ta što oči boje lješnjaka imaju džepove s manje melanina zbog čega boja izgleda kao mješavina zelene, amber, svijetlosmeđe boje i boje hrđe.

Zelene oči

Zelene oči su najrjeđe oči, zbog čega se smatraju i ‘najpoželjnijim’ očima. Oko 2% populacije ima zelene oči. Baš kao i kod plavih očiju, zelene oči imaju manje melanina pa su osjetljive na svjetlost.

Sive oči