Vodeći uzrok gubitka vida kod osoba starijih od 65 godina u industrijsku razvijenim zemljama.

Piše: Dr. Danijela Stojanović, specijalista oftalmologije

Biografija: Dr. Danijela Stojanović, specijalista oftalmologije. Rođena u Sarajevu 1976 godine. Osnovni i srednju školu završila u Sarajevu. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2001 godine. Specijalizaciju iz oftalmologije završila na Kliničkom centru univerziteta u Beogradu 2010 godine.

Od tada do 2019 godine radila u bolnici Kasindo u Istočnom Sarajevu kao specijalista oftalmologije, a od 2019 godine zaposlena u Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u Sarajevu, gdje joj je uža specijalnost bolesti retine i stražnjeg dijela oka.

Senilna degeneracija žute mrlje uzrokuje promjene u makuli i dovodi do postepenog  gubitka centralnog vida, uzrokujući poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka poput vožnje, čitanja i prepoznavanja lica, tako značajno utječe na kvalitet života. Više na ovu temu za časopis Oculus piše Dr. Danijela Stojanović.

Dijeli se na dva osnovna tipa: suhi  i vlažni.

Suha (atrofična) AMD je najčešći oblik AMD -a

Suhi (atrofični) tip pogađa približno 80-90% osoba s AMD-om. Njegov uzrok nije poznat, sporije je progresivna, bilateralna ali asimetrična. Kod suhe makularne degeneracije, male žućkaste naslage, zvane druze, nastaju na mrežnici ispod makule.  Kako suhi AMD napreduje, druze počinju rasti u broju i veličini, što dovodi do postepenog slabljenja centralnog vida.

 

Vlažna (neovaskularna, eksudativna) AMD pogađa približno 10-15% pojedinaca sa  makularnom degeneracijom, ali čini približno 90% svih slučajeva teškog gubitka vida zbog bolesti. Kod vlažne starosne makularne degeneracije abnormalne krvne žile ispod retine počinju rasti prema makuli. Budući da su te nove krvne žile abnormalne, imaju tendenciju pucanja, krvarenja i propuštanja tekućine, oštećujući makulu. To može dovesti do brzog i teškog gubitka centralnog vida.

Rizici:

Rizik za AMD raste sa godinama. Ljudi stariji od 55 godina češće imaju AMD. Rizik za AMD također je veći kod ljudi koji imaju porodičnu historiju AMD -a. Češće obolijevaju bijelci.

Također pušenje, dijabetes, hipertenzija i neka kardiovaskularna oboljenja povećavaju rizik za nastanak AMD-a.

Osobe u dobi od 60 ili više godina trebale bi proći kompletan očni pregled i kontrolne preglede oka svake godine ili prema uputama očnog ljekara.

Osim utvrđivanja vidne oštrine i kompletnog pregleda prednjeg i stražnjeg segmenta oka, OCT – optička koherentna tomografija – predstavlja suverenu neinvazivnu  dijagnostiku kod praćenju promjena u makuli, kao i praćenju efekata liječenja.

Kako se liječi AMD?

Za suhu formu AMDa ne postoji specifično liječenje.

Pacijentima se savjetuje unos vitaminskih suplemenata. Studija je otkrila da određena kombinacija vitamina i minerala (vitamini C i E, lutein, zeaksantin i cink), poznati kao vitamini AREDS 2 (Age related eye disease study), može usporiti napredovanje suhe AMD kod osoba s umjereno razvijenom bolesti. Također savjetuje se prestanak pušenja, regulisanje ishrane, fizička aktivnost, kao i dobra internistička regulacija u slučaju dijabetesa, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih oboljenja.

Neophodne su redovne oftalmološke kontrole i kao i samokontrole vida na Amsler rešetki.

Kod vlažne (neovaskularne) forme AMD -a rano otkrivanje i brzo započinjanje terapije znatno utječe na funkcionalni ishod.

Intravitrealna terapija primjena anti -VEGF lijekova je najefektivniji način za upravljanje neovaskularnim AMD-om i predstavlja prvu liniju liječenja. Riječ je o lijekovima koji se injekcijom ubrizgavaju direktno u oko.

Ovi lijekovi su usmjereni za blokiranje vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF), te zaustavljanje rasta novih krvnih sudova i smanjenje propustljivosti (curenja) iz abnormalnih krvnih žila.

Liječenje vlažnog AMD-a se promijenilo u posljednjih nekoliko godina, a nova istraživanja i tretmani nastavljaju se razvijati i testirati.

Danas su u upotrebu sljedeće vrste anti VEGF th:

• Brolucizumab (Beovu)
• Aflibercept (Eylea)
• Ranibizumab (Lucentis)
• Bevacizumab (Avastin)
• Pacijenti sa vlažnom formom treba da se kontrolišu često, na svakih mjesec dana do stabilizacije bolesti.

U zaključku:

Ako ste u opasnosti od AMD -a zbog svoje dobi, nasljednih ili drugih faktora, važno je da redovno idete na očne preglede. Rani AMD nema simptome, stoga nemojte čekati da se Vaš vid promijeni!

Ključ za usporavanje ili sprječavanje gubitka vida su redovni pregledi oka.