Dijabetička retinopatija je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa, a kod koje dolazi do oštećenja krvnih žila na mrežnici i pogoršanja vida.
Autor:
Već osam godina radi u oblasti oftalmologije, te u svakodnevnom radu kombinira najbolje od dva svijeta: liječenje prednjeg i stražnjeg segmenta oka. Najuže područje rada su joj oboljenja retine, dijabetička retinopatija, degeneracije makule kao i različita druga stanja koja zahvataju retinu i oko. Pored svakodnevnog rada u ambulanti velika strast joj je edukacija pacijenata o oftalmologiji izvan ambulante, a putem socijalnih medija i profila o zdravlju oka i životu oftalmologa na Instagramu @dr_ajla.
Dijabetička retinopatija je jedna od najčešćih komplikacija dijabetesa, a kod koje dolazi do oštećenja krvnih žila na mrežnici i pogoršanja vida. Dijabetes je ozbiljna bolest koja zbog štetnog djelovanja na male krvne žile utječe na mnoge organe u ljudskom tijelu, a posljedice utjecaja dijabetesa na vid mogu biti vrlo ozbiljne, pa tako mogu dovesti i do potpunog gubitka vida u posljednjim stadijima bolesti. U narednim redovima čitajte o ovoj temi koju piše Ajla Pidro, specijalista oftalmologije, retinolog.
Uzroci dijabetičke retinopatije
Stanje se može razviti kod svakog pacijenta oboljelog od dijabetesa tip I ili tip II. Što duže traje dijabetes ili što je lošija kontrola šećera u krvi, to je veći rizik za nastanak dijabetičke retinopatije. Simptomi dijabetičke retinopatije u toku prve dvije godine od dijagnoze dijabetesa prisutni kod oko 5- 7% pacijenata s DM tipa I, te približno kod 20% pacijenata s DM tipa II. Ali ove cifre značajno se pogoršavaju s dužinom trajanja bolesti. Pa tako nakon 25 godina trajanja dijabetesa 80 do 100% pacijenata s DM tipa I i II imaju simptome dijabetičke retinopatije.
Jedan od vodećih uzroka sljepoće u svijetu
Dijabetička retinopatija jedan je od vodećih uzroka sljepoće u savremenom svijetu. Rizik od sljepoće u je nažalost i približno 10 do 20 puta viši nego u ljudi koji ne pate od te bolesti. U doba moderne medicine, potpuno je nedopustivo da osoba oboljela od dijabetesa dođe u stadij gubitka vida. Ipak, nažalost zbog loše kontrole šećera u krvi, te neredovnih kontrola oftalmologa svjedoci smo jako često upravo ovakvog scenarija.
Utjecaj ove bolesti zahvata sve segmente oka, ali najviše je izražen na retinu (stražnji dio oka). Kako stradaju krvne žile tako su promjene u vidu krvarenja, curenja iz krvnih žila, otoka tkiva koji dovodi do slabijeg vida pa sve do velikih krvarenja koja ispunjavaju oko i odizanja retine. Upravo ovi posljednji oblici bolesti dovode do sljepoće.
Liječenje dijabetičke retinopatije
Liječenje ove teške bolesti najviše ovisi o vrsti dijabetičke retinopatije kao i o stadiju bolesti. Uz neredovne kontrole i kasna liječenja najveće nedoumice i problemi kod oftalmologa i pacijenta jeste nejasno definiran cilj liječenja bolesti. Kod prvog susreta osobe oboljele od dijabetičke retinopatije i doktora koji će ju liječiti potrebno je pojasniti da je cilj liječenja bilo koje faze usporiti ili zaustaviti napredovanje.
Rana dijabetička retinopatija
Ako se na pregledu ustanovi blaga ili umjerena neproliferativna dijabetička retinopatija, kao prvi stadij bolesti, liječenje vam zasigurno neće trebati odmah. Ipak, ne dajte se zavarati, jer prve promjene znače da je dijabetička retinopatija počela i da će se bez kontrole razvijati. Ovo stanje zahtjeva praćenje oftalmologa koji će utvrditi kada treba započeti s liječenjem.
Uz to, izuzetno je važna suradnja s endokrinologom i kontrola dijabetesa. Kada je dijabetička retinopatija umjerena, dobra kontrola šećera u krvi, krvnog pritiska i životne navike obično može usporiti napredovanje.
Uznapredovala dijabetička retinopatija
Ako je bolest oka napredovala onda imate proliferativnu dijabetičku retinopatiju ili edem makule, i tada će biti potrebno hitno liječenje. Opcije liječenja mogu uključivati sljedeće tretmane: Fotokoagulacija ili laser, injekcije (anti-VEGF ili kortikosteroidi), te kod najtežih slučajeva kombinacija ove dvije terapije ili čak operativni zahvat (vitrektomija). Kada pristupamo kojoj od terapija je potpuno individualno, te ovisi o mnogo drugih faktora koji nisu samo vezani za fazu bolesti pacijenta.
Fotokoagulacija – Ovaj laserski tretman za cilj nema „zavariti“ krvne žile koje krvare, već iz cirkulacije potpuno isključiti dijelove retine koji zbog dijabetesa više nisu u prehranjeni i smanjiti njihovu potrebu za hranom. Samim tim smanjena je produkcija raznih tvari koje inače zadužene da dovedu do rasta novih krvnih žila. Ove „nove krvne žile“ ne želimo u oku, jer krvare, pucaju i cure. Dakle smanjivanjem produkcije anti VEGF i sličnih faktora spriječit ćemo dalje divljanje tkiva u oku. Laser se radi u svakoj situaciji u kojoj imamo neishranjenost periferije očne pozadine, a treba ga razmotriti i kod blažih oblika u slučajevima slabe regulacije šećera u krvi. Bitno je znati da od lasera neće doći do poboljšanja vida, nego nam je cilj stabilizirati stanje retine.
Zahvat se obavlja pod lokalnom anestezijom, zahtjeva jako veliki trud doktora i pacijenta jer je potrebno plasirati oko 4.000 pojedinačnih pečata na oku.
Liječenje injekcijama
Injekcije su moderni način liječenja dijabetesa i one su zadužene s jedne strane da stabiliziraju stanje oka, ali i da daju bolji vid. Dajemo ih kod edema makule i mnogih drugih stadija bolesti retine kada procijenimo da nam je bitno smanjiti nivo VEGFa u oku. Kod hroničnih slučajeva često se odlučujemo za kortikosteroidnu terapiju, koja nikako nije izgubila svoje mjesto u liječenju edema makule, čak niti s dolaskom novih pametnih lijekova za oko.
Problem injekcija jeste što se moraju ponavljati i što su u najvećem borju slučajeva dugotrajna terapija koja traži aplikacije ispočetka svakih 1-2 mjeseca, a kasnije kada se stanje stabilizira nešto rjeđe.
Vitrektomija – Operativni zahvat dubine oka.
Ovakvi zahvati su rezervisani samo za isključivo najteže oblike dijabetičke retinopatije. Omogućeno je čišćenje krvi iz oka, uklanjanje svih divljih krvnih žila koje nastaju zbog šećera, te vraćanje retine na svoje mjesto jer se ona u nekim oblicima bolesti može i odvojiti od svoje podloge. Dakle operativni zahvat se predlaže svim onima koji imaju ponavljanja krvarenja ili krvarenja u oku koja se ne čiste duže od mjesec dana ili pacijentima kojima se retina počela odizati uslijed dijabetesa. Operativni zahvat se može raditi u analgosedaciji ili u Opštoj anesteziji, u dogovoru s oftalmologom i anesteziologom.
Sve metode liječenja mogu biti kombinirane u bilo kojem momentu liječenja, zato su bitne kontrole očne pozadine i prije nastanka dijabetičke retinopatije ali i u toku samog liječenja. Ukoliko se liječenje započne injekcijama, nakon nekog vremena moguće je da će se javiti potreba za laserom ili obrnuto. A iako se liječi injekcijama i laserom postoji mogućnost da, ako nisu dovoljni, bude potreban operativni zahvat. Važno je napomenuti da laser i vitrektomija ne vraćaju izgubljeni vid i ne liječe bolest, već sprječavaju komplikacije bolesti i napredovanje gubitka vida.
Prevencija bolesti
Da bi izbjegli najteže oblike bolesti uvijek se savjetuje bolja prevencija, nego liječenje. Osnovna prevencija dijabetičke retinopatije i povezanih bolesti je u dobroj regulaciji nivoa šećera u krvi, kako pomoću pravilne prehrane, tako i pomoću lijekova.
