Kratkovidnost je uobičajeno stanje vida u kojem možete jasno vidjeti predmete u blizini, ali objekti koji su udaljeniji su mutni. Pojavljuje se kada oblik vašeg oka uzrokuje da se zrake svjetlosti pogrešno savijaju (lome), fokusirajući slike ispred vaše mrežnice, umjesto na vašu mrežnicu.

Kratkovidnost se može razvijati postepeno ili brzo, često se pogoršava tokom djetinjstva i adolescencije. Kratkovidost se obično javlja kao porodični simptom.

Osnovni pregled oka može potvrditi kratkovidnost. Zamućenje možete nadoknaditi naočalama, kontaktnim lećama ili refraktivnom operacijom.

Simptomi kratkovidnosti mogu uključivati:

• Zamućen vid pri gledanju udaljenih predmeta
• Škiljenje ili djelomično zatvaranje kapaka kako bi se jasno vidjelo
• Glavobolje uzrokovane naprezanjem očiju
• Poteškoće sa viđenjem tokom vožnje vozila, posebno noću (noćna kratkovidnost)

Kratkovidnost se često prvi put otkrije u djetinjstvu i obično se dijagnostifikuje između ranih školskih godina kroz tinejdžersku dob. Dijete sa kratkovidnošću može da:

• Uporno škilji
• Treba sjesti bliže televizoru, filmskom platnu ili prednjem dijelu učionice
• Čini se da ne zna za udaljene predmete
• Pretjerano trepće
• Često trlja oči

Kada posjetiti doktora

Ako su vaše poteškoće s jasnim gledanjem udaljenih stvari (zamagljivanje na daljinu) dovoljno izražene da ne možete obaviti zadatak onako kako želite ili ako vam kvalitet vida narušava uživanje u aktivnostima, posjetite očnog doktora. On ili ona može odrediti stepen vaše kratkovidnosti i savjetovati vas o mogućnostima ispravljanja vida.

Potražite hitnu medicinsku pomoć ako imate:

• Iznenadna pojava sitnih mrlja koje kao da prolaze kroz vaše vidno polje
• Bljeskove svjetla na jednom ili oba oka
• Sjenu poput zavjese iznad vašeg vidnog polja

To su znakovi upozorenja za odvajanje mrežnice, što je rijetka komplikacija miopije. Odvajanje mrežnice zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i vrijeme je presudno.

Redovni očni pregledi

Budući da nije uvijek lako uočiti da imate problema sa vidom, preporučuju se sljedeći intervale za redovne preglede oka:u

Odrasli

Ako imate visok rizik od određenih očnih bolesti, poput glaukoma, podvrgavajte se pregledu oka svake jedne do dvije godine, počevši od 40. godine.

Ako ne nosite naočale ili leće, nemate simptoma očnih problema i ako imate mali rizik od razvoja očnih bolesti, poput glaukoma, pregledajte oči u sljedećim intervalima:

• Svakih pet do 10 godina u dvadesetim i tridesetim godinama
• Svake dvije do četiri godine od 40 do 54
• Svake jedne do tri godine od 55 do 64
• Svake jedne do dvije godine nakon 65. godine

Ako nosite naočale ili leće ili ako imate zdravstveno stanje koje utječe na vaše oči, poput dijabetesa, vjerovatno ćete trebati redovno pregledavati oči. Pitajte svog očnog doktora koliko često trebate zakazivati ​​pregleda. Ali, ako primijetite bilo kakve probleme sa vidom, zakažite sastanak sa svojim doktorom što prije, čak i ako ste nedavno obavili pregled oka. Zamućen vid, na primjer, može nagovijestiti da vam treba promjena recepta ili bi to mogao biti znak drugog problema.

Djeca i adolescenti

Djecu treba pregledati na očne bolesti i testirati im vid kod pedijatra, oftalmologa, optometrista ili drugog obučenog lica u sljedećim godinama i intervalima.

• Starost 6 mjeseci
• Starost 3 godine
• Prije prvog razreda i svake dvije godine tokom školskih godina, ili kroz školske ili javne preglede