Oko je senzorni organ koji omogućava primanje i pretvaranje svjetlosnih podražaja u nervne signale koje mozak zatim obrađuje u slike. Nalazi se u očnim dupljama lubanje, gdje je zaštićeno kostima, kapcima i suzama. Glavni dijelovi oka su spojnica, rožnica i sklera, šarenica u kojoj je otvor-zjenica, žilnica, leća, cilijarno tijelo, mrežnica, vidni živac i , staklasto tijelo. Njegova osnovna funkcija je omogućiti čovjeku i životinjama da vide okolinu, raspoznaju boje, oblike i pokrete.

Oko se često upoređuje sa kamerom, jer prima svjetlost i prerađuje je u sliku. Kao i kamera ono ima leću kojom fokusira dolazeće svejetlo. Kamera stvara sliku na filmu dok oko sliku stvara na specijalnom sloju zida oka sačinjenom od visoko diferenciranih senzornih ćelija, a koji se zove retina.

Sočivo

Sočivo je prozirno, savitljive strukture i nalazi se odmah iza šarenice i zjenice. Prsten od pretežno mišićnog tkiva, kojeg nazivamo cilijarno tijelo, okružuje sočivo. Zajedno, sočivo i cilijarno tijelo pomažu finom fokusiranju svjetla dok prolazi u oko.

Katarakta (Mrena, Siva mrena)

Katarakta je zamućenje normalno prozirnog sočiva oka. Gledanje kroz zamućeno sočivo je kao gledanje kroz zamagljen ili zaprljan prozor. Sa zamagljenim vidom teže je čitati, voziti automobil – posebno noću – ili vidjeti izraz lica kao i druge detalje. Ugrožen je vid na daljinu i blizinu, a odsutni su bol ili podražaj oka.

Zamućenje sočiva se uobičajeno razvija sa starenjem. Oko pola populacije starije od 65 godina ima određen stepen zamućenja sočiva, a poslije 75 godina skoro 70 % ima kataraktu koja je dovoljno razvijena da ometa vid.

Smatra se da konstantno preko 20 miliona ljudi na svijetu ima kataraktu koju treba operirati. Operacija katarakte je najčešća operacija u hirurgiji i iskusan specijalista operira pet i više pacijenata dnevno.

Najčešće se katarakta razvija polako i u ranoj fazi ne ometa vid, a daljim razvojem vid je sve slabiji. U ranim fazama, jače osvjetljenje i naočale pomažu da bi u određeno vrijeme obavljanje normalnih ljudskih aktivnosti bilo dovedeno u pitanje. Za sada ne postoji mogućnost liječenja katarakte lijekovima pa je neophodna operacija. Na sreću operacija katarakte je jedna od najbezbjednijih, najuspješnijih i najčešćih operacija.

Znaci i simptomi

U početku zamućenje može zahvatiti samo dio sočiva te se ne moraju primjetiti smetnje sa vidom. Vremenom, kako se katarakta razvija, sve više se muti sočivo pa se ima dojam gledanja kao kroz najlon , mrežu ili oblake koji bivaju sve gušći. Javlja se potreba za jačim osvjetljenjem pri čitanju i drugim aktivnostima, često se mijenjaju naočale ili kontaktne leće, boje  blijede i postaju žućkaste, mogu se pojaviti se duple slike pri gledanju jednim okom, sunčeva svjetlost ili svjetlost lampe mogu izgledati prejaki, javljaju se svjetlosni krugovi oko izvora svjetla, oboljeli često trljaju oči i učestalije trepću da bi popravili vid i na kraju zamućenja dovode do toga da se samo razlikuje svjetlost od tame.

 Kako se vidi sa kataraktom

Oko se naizgled ne mijenja u početnim fazama dok se u slučajevima prezrele katarakte može zapaziti sivkast ili bijeli odsjaj u zjenici. U tom krajnjem stadijumu mogu se javiti bolovi i glavobolje.

 Kako izgleda uznapredovana katarakta

Uzroci

 Kako katarakta ometa vid

Katarakta se može razviti u jednom ili češće u oba oka. Kod zdravog oka svjetlost prolazi kroz rožnicu i zjenicu do sočiva. Sočivo fokusira svjetlost i stvara jasnu i oštru sliku na retini. Kako se razvija katarakta, zamućenja sočiva ometa prolazak svjetla kroz isto i fokusiranje slike što uzrokuje slab vid.

Kako starimo, sočiva u našim očima postaju manje fleksibilna što je između ostalog uzrok nemogućnosti fokusiranja na blizinu. Sočivo je sačinjeno od bjelančevinastih vlakana i vode. Bjelančevinasta vlakna su precizno postavljena tako da ne ometaju prolazak svjetlosti kroz sočivo. Starenjem struktura sočiva se mijenja i bjelančevinasta vlakna se oštećuju a neka od njih se stapaju i čine manja zamućenja sočiva. Razvojem katarakte sve više tih vlakana bivaju oštečena i stapaju se te zamučenje postaje veće.

Nauci je nepoznato zašto se sočivo mijenja starenjem. Jedan od mogućih razloga je oštečenje uzrokovano nestabilnim molekulima poznatim kao slobodni radikali. Pušenje i izlaganje ultravioletnom svjetlu pogoduju stvaranju slobodnih radikala.

Promjene koje se dešavaju starenjem nisu jedini uzrok katarakte. Neki se rađaju sa njom ili se ista razvija u djetinjstvu. Takve katarakte mogu biti posljedica obolijevanja majki u trudnoći (rubeola) ili bolesti metabolizma. Takve katarakte se nazivaju kongenitalne – urođene i ne moraju uvijek ometati vid, ali ako ometaju, onda se moraju odstraniti što prije nakon rođenja.

Katarakte se mogu javiti i u ranom zrelom dobu pa se nazivaju juvenilnim- mladalačkim  ili u kasnijoj zreloj dobi kada ih nazivamo presenilnim, senilnim-staračkim. Traume također mogu biti uzrok katarakte kada se nazivaju traumatske.

Sočivo se sastoji od tri dijela. Vanjski sloj (kapsula) je jako tanka providna membrana koja okružuje mekši također proziran dio (korteks-kora), a u sredini je tvrđi dio (nukleus-jezgra). Zamućenje se može razviti u svakom od ovih slojeva. Tako se katarakta javlja u tri oblika:

• Nuklearna – zahvata nukleus ili jezgru. Moze naizgled i privremeno poboljšati gledanje na blizinu, odnosno smanjiti potrebu za naočalima za čitanje. Značajnije utiče na razlikovanje boja, posebno razliku između plavog i ljubičastog, a smetnje su više izražene pri jakom osvjetljenju i danju.
• Kortikalna – Obično se javlja u vidu klinova koji idu od periferije ka centru kore (korteksa) sočiva i kako se katarakta razvija ti se klinovi sve više šire i produžuju ka centru. Vid na daljinu i blizinu je obično oštećen, iskrivljene slike i zamagljenost su češći, javljaju se duple slike pri gledanju jednim okom, kontrast je slabiji.
• Subkapsularna – Javlja se kao manje zamućenje ispod kapsule sočiva, najčešće u samom centru na stražnjoj strani. Češće pravi smetnje pri čitanju, jačem osvjetljenju i uzrokuje pojavu svjetlosnih krugova oko izvora svjetla.

Faktori rizika

Starenje je jedan od najčešćih riziko faktora pa su svi pod rizikom. Već je rečeno da oko 50% populacije starijih od 65 godina imaju kataraktu.

Ostali faktori koji povečavaju rizik od razvoja katarakte su: Šečerna bolest, pušenje, obolijevanje od katarakte u porodici, izlošenost jonizirajučem zračenju, izlošenost sunčevom svjetlu, duža upotreba kortikosteroidnih lijekova, povrede, kao i prethodne operacije oka.

Kada zatražiti za medicinsku pomoć

Specijalista za očne bolesti (oftalmolog) može otkriti kataraktu za vrijeme rutinskog pregleda. Ako nemate navedenih smetnji poželjno je da se javite na pregled kod specijaliste za očne bolesti svakih dvije do četiri godine do 65 godina starosti, a poslije svakih godinu, dvije. Ti se pregledi poklapaju sa potrebom nošenja naočala za čitanje i mijenjanjem istih tokom starenja, tako da je neozbiljno kupovati ili posuđivati naočale za čitanje bez prethodnog pregleda kod specijaliste.

Ako primijetite bilo koji od navedenih znakova i simptoma katarakte, bez odlaganja posjetite oftalmologa i pitajte da li su problemi sa vidom koje imate uzrokovani kataraktom i ako jesu da li ima i drugih uzroka tim smetnjama i da li će ih operacija katarakte značajno otkloniti.

Dijagnoza

Jedini način da saznate da li imate kataraktu je da odete na pregled kod specijaliste za očne bolesti koji će izvršiti nekoliko testova:

• Test vidne oštrine – Tim testom doktor će ustanoviti kako čitate slova različite veličine sa određene udaljenosti. Testira se svako oko zasebno, dok je drugo pokriveno zaslonom.
• Pregled biomikroskopom sa procjepnim svjetlom- Ovakav pregled omogućuje doktoru da pod uvećanjem i u presjeku pregleda sve strukture oka i ustanovi i najmanje promjene na istim.
• Pregled očnog dna – Upotrebom specijalnih kontaktnih ili nekontaktnih sočiva i biomikroskopa sa uvečanjem uz prethodno proširene zjenice ili bez širenja istih, doktor može zapaziti i najmanje promjene na očnom živcu, retini i krvnim sudovima u oku. U sklopu tog pregleda doktor se može informisati i o prisustvu drugih oboljenja kao što su glaukom, promjene kod bolesnika oboljelih od šećerne bolesti, visokog krvnog pritiska, degenerativna oboljenja retine, oboljenja krvnih sudova, tumore i druge bolesti oka i organizma u cijelosti. Kapi za širenje zjenice održavaju zjenicu širokom obično nekoliko sati prije nego njihova djelotvornost prestane. Za to vrijeme možete imati problema sa gledanjem na blizinu, a obzirom da proširen prolaz za ulazak svjetlosti u oko, mogle bi vam trebati tamne naočale. Vid na daljinu obično nije promijenjen, ali je ipak preporučljivo da vožnju automobila prepustite drugom.

Ako se ustanovi da imate kataraktu, morate o mogućnostima tretmana prodiskutovati sa doktorom, naročito ako imate i druga oboljenja oka, kao što su glaukom, degeneracije makule, promjene vezane za šećernu bolest ili druga, tako da izbjegnete nezadovoljstvo nakon tretmana katarakte.

Prevencija

Najčešće se katarakta razvija starenjem i ne može se prevenirati sa sigurnošću. Redovni pregledi su ključni za rano otkrivanje. Mogu se ipak preduzeti mjere da se uspori ili donekle prevenira razvoj katarakte, a to su:

• Nemojte pušiti – Pušenje prouzrokuje stvaranje slobodnih radikala i povečava rizik od nastanka katarakte
• Jedite zdravu hranu – više voća i povrća bogatih C vitaminom
• Zaštitite se od sunca – Ultravioletno zračenje može uticati na razvoj katarakte. Kad god ste u mogućnosti, nosite sunčane naočale dok ste vani. Provjerite da li vaše naočale imaju takozvane UV filtere.
• Vodite računa o drugim zdravstvenim problemima – Kontrolišite šećer, krvni pritisak i uopšte stanje zdravlja

Liječenje

Jedini uspješan tretman katarakte je hirurško otklanjanje iste, uobičajeno sa ugradnjom vještačkog sočiva. U izuzetnim slučajevima može se izvršiti odstranjenje katarakte bez ugradnje vještačkog sočiva s tim što se poslije operacije moraju propisati naočale ili kontaktna sočiva koja će korigovati (izoštriti) vid.

Katarakta se ne može liječiti lijekovima, dijetama, vježbama ili optičkim pomagalima. Neki oblici samopomoći, kao što su upotreba lupe pri čitanju ili pojačanje osvjetljenja u prostoriji, mogu donekle biti od pomoći samo u ranim stadijima razvoja katarakte.

Operacija katarakte

Operacija katarakte se vrši u specijaliziranim ustanovama, bolnicama ili privatnim ordinacijama koje imaju odobrenje za takve djelatnosti. Vrši se u operacionoj sali uz obaveznu upotrebu operacionog mikroskopa i mikroinstrumenata u aseptičnim i antiseptičnim uslovima, a od strane stručnog tima specijaliste za očne bolesti (hirurga), instrumentarke i drugog neophodnog stručnog kadra.

Obično se vrši po principu ambulantnog tretmana, što znači bez potrebe hospitalizacije, odnosno zadržavanja u bolnici i u lokalnoj anesteziji ( najčešće topikalnoj – ukapavanjem kapi anestetika u oko neposredno prije operacije).

Kada se odlučiti za operaciju

Katarakta se savremenim operativnim tehnikama operiše što ranije nakon što se ustanovi. Nije preporučljivo da se čeka da katarakta „sazri”, kako se to ranije predlagalo. Razlog tome je višestruk:

• Operaciju mrene fakoemulzifikacijom je jednostavnije izvršiti kada je mrena mekša, znači kada nije jako zamućen i tvrd nukleus (jezgra) sočiva. U tom stadiju su komplikacije rjeđe, a operativni zahvat kraće traje i oporavak je brži. Praktično isti dan pacijent jako dobro vidi.
• Katarakta se ne može liječiti lijekovima i ne može se sama po sebi povuči tako da nema potrebe čekati jer će se sigurno dalje razvijati
• Operacija katarakte, prema novijim istraživanjima, sama po sebi dovodi do smanjenja pritiska u oku i time se smanjuje rizik od obolijevanja od glaukoma (bolesti sa povišenim očnim pritiskom)

Godižnje doba ne utiče na ishod same operacije tako da nije potrebno čekati toplija vremena da bi se ista izvršila.

Neophodno je isključiti bilo kakva upalna stanja organizma prije operacije, a ukoliko se ista ustanove moraju se izliječiti prije same operacije. Takođe je potrebno isključiti ili sanirati bilo kakva druga oboljenja koja ugrožavaju život bolesnika oboljelog od katarakte.

Koja je vrsta operacije katarakte najbolja

Savremeni hirurški tretman katarakte podrazumijeva upotrebu ultrazvučne energije u razbijanjnu katarakte ( fakoemulzifikacija).

Upotreba lasera u operaciji katarakte do danas nije dala očekivane rezultate jer je operacija trajala i do četiri puta duže pa je oštećenje rožnice bilo značajnije nego oštećenje uzrokovano ultrazvukom. Moderni ultrazvučni aparati za operaciju katarakte poboljšani su kompjuteriziranim elementima koji smanjuju upotrebu ultrazvuka do neškodljivog, a koriste druge načine razbijanja katarakte kao što su brze vibracije sonde, kratkotrajni mlaz tečnosti i slično. Osim toga, spretan hirurg, manipulacijama sondom i pomočnim instrumentima, može smanjiti potrebu za uključivanjem ultrazvučne energije.

Operacija katarakte ultrazvukom (fakoemulzifikacija) vrši se uglavnom u topikalnoj anesteziji. U opštoj anesteziji se operiraju djeca i osobe sa psihičkim problemima ili oni koji ne sarađuju zbog drugih stanja.

Sama operacija bez priprema traje između 5 i 15 minuta u najvećem broju slučajeva, kada se ne radi o kompliciranim kataraktama (odsustvo priraslica, ljuštenje kapsule sočiva, iščašeno sočivo i slično)

Očni kapci se imobiliziraju specijalnim instrumentom u otvorenom položaju, dok pacijent drugo oko voljom drži otvorenim. Za vrijeme operacije pacijent se informiše o svakom segmentu operacije tako da se pripremi za isti. Za vrijeme intervencije bolesnik osjeti dodire, kapanje tečnosti i druge fenomene, ali ne osjeti nikakvu ili vrlo malu bol. Nadalje razgovor sa pacijentom ulijeva sigurnost i mir tako da neki sam razgovor nazivaju vokalnom anestezijom. Nije potrebno, ili čak predstavlja otežavajuću okolnost za hiruga, da pacijent zaustavlja disanje, pomijera glavu ili na bilo koji drugi način “pomaže” hirurgu.

Tok operacije

Kroz mali rez na rubu rožnice (providni prednji dio oka) veličine 2-3 milimetra, specijalnom mikropincetom se odstrani kružni dio kapsule sočiva a potom mlazom tečnosti i posebnom špricom se odvoji kapsula od kore (korteksa) sočiva. Ultrazvučna sonda dijametra oko 1 milimetar se uvede u prednji dio oka i kroz otvor na kapsuli razbije se jezgra (nukleus) zamućenog sočiva- katarakte. Potom se usišu zaostale kortikalne mase sočiva (kora) i kroz isti rez se implantira specijalno dizajnirana savitljiva vještačko sočivo koja se centrira u kapsuli iz koje je odstranjeno zamućeno ljudsko sočivo.

Rez na rožnici se ne šije, nego se sam zatvori, a na kraju operacije se kroz isti ušprica antibiotik. Oko se pokrije sterilnim pokrovom preko zatvorenih kapaka i pacijentu se daju uputstva kako da ukapava kapi kod kuće.

Dan nakon operacije izvrši se kontrolni pregled, a naredni obično 7 dana nakon toga.

Kakve vrste vještačkih sočiva postoje

Dvije osnovne vrste vještačkih sočiva su na raspolaganju za ugradnju nakon operacije katarakte.

• Monofokalne – Ugradnjom ovakvih leća (sočiva) pacijent nakon operacije ima jasan vid na jednoj distanci, obično na daljinu, dok za čitanje moraju da se propišu odgovarajuće naočale, kao i za srednju distancu. One mogu biti tvrde i meke (savitljive). Savitljive leće su kvalitetnije, mogu se implantirati kroz manji rez čime se izbjegava postoperativni astigmatizam to jest nošenje cilindričnih sočiva – naočala. Kvalitetne leće imaju oštru ivicu koja sprečava zamućenje zadnje kapsule sočiva i ponovno slabljenje vida nakon operacije. Nadalje mogu imati ultravioletne filtere ili specijalni asferični dizajn koji pomaže da slika na periferiji vidnog polja kod najvećeg broja pacijenata bude takođe jasna.
• Premium leće, multifokalne, sa produženim fokusom ili akomodativne – Ugradnjom ovakvih leća pacijent ne treba dodatnu korekciju (naočale) za daljinu, srednju distancu a nekih ni za čitanje, što znači da je potpuno neovisan od naočala. Ovakve leće isto tako imaju ultravioletne filtere i asferične su te imaju oštru ivicu koja sprečava zamućenje zadnje kapsule sočiva i ponovno slabljenje vida nakon operacije.
• -Obje navedene vrste mogu biti i torične i njima se koriguje astigmatizam (cilindrična korekcija)

Treba napomenuti da se i danas u nekim ustanovama operacije katarakte vrše tehnikom takozvane ekstrakapsularne ekstrakcije katarakte, ili intrakapsularne ekstrakcije katarakte,  koje su u savremenom svijetu rezervirane za iznimne i komplicirane slučajeve i vrlo se rijetko primjenjuju. Razlog za to je što je operacija sama po sebi dosta gruba i traumatizirajuća i zahtijeva rez na rubu rožnice dužine 8 do 10 milimetara, kroz koji se praktično istisne zamućeno sočivo, nakončega se može implantirati vještačko sočivo u prednju ili zadnju očnu komoru, a operativna rana se mora sašiti veoma tankim monofilament hirurškim koncem. Intraoperativne i postoperativne komplikacije ovakve tehnike su dosta češće i ozbiljnije, a oporavak je produžen.

Ša raditi prije i na dan operacije

Prije operacije oftalmolog se  mora upoznati sa medicinskom istorijom pacijenta i izvršiti pregled. Potrebno je doktoru saopštiti da li i kakve lijekove koristite, jer se pojedini lijekovi ne mogu koristiti dan ili više prije operacije. Uobičajeno pacijenti treba da uzmu svoju redovnu terapiju propisanu zbog drugih stanja i oboljenja (povišen krvni pritisak, šećerna bolst, srčane bolesti i slično), s tim što moraju doktora upoznati s tim. Neophodno je izvršiti različita mjerenja i proračune kako bi se ustanovila jačina vještačke leće koja će se ugraditi. Doktor pacijentu  treba objasniti sam tok operacije i upoznati ga sa operativnom tehnikom i mogućim komplikacijama za vrijeme i poslije operacije. Bolesnik ili njegov staratelj (kad on sam ne može) mora dati pismenu saglasnost za operativni zahvat. Pacijent u operacionu salu ulazi preodjeven u operaciono rublje i mora biti čist pa je neophodno kupanje uoči operacije. Nije preporučljivo da pacijent jede i pije 6 sati prije operacije.

Šta nakon operacije

Obzirom da se operacije vrše ambulantno, nakon operacije pacijent ide kući. Kući u zatvorenom prostoru, pacijent može skinuti gazu sa oka par sati nakon operacije i gledati operiranim okom. Ne smije se dodirivati i pritiskati oko i izlagati vjetru, toploti ili pretjeranoj hladnoći. Propisane kapi se ukapavaju isto veče, a pred spavanje se oko zaštiti postavljanjem sterilne gaze kako bi se izbjeglo povrijeđivanje za vrijeme spavanja. Pacijent se može sageti, ali mora izbjegavati potrese i udarce u glavu i posebno operirano oko, kao i dizanje teškog tereta u toku prvih sedam dana nakon operacije. Nije preporučljivo stavljati šminku ili bilo kakve kreme za lice . Prilikom umivanja potrebno je spriječiti da šampon uđe u oko, a pranje kose i odlazak frizeru treba izbjegavati. Vid bi morao biti iz dana u dan sve bolji, a u slučaju bilo kakvih smetnji, bolova, ponovnog zamagljenja vida ili drugih tegoba neophodno je odmah se obratiti doktoru bilo putem telefona ili na drugi način.

Kakve su moguće komplikacije operacije katarakte

Operacija katarakte je jedna od najuspješnijih operacija u medicini i najčešće protiče bez ikakvih komplikacija sa potpunom rehabilitacijom vidne funkcije oka. Ipak moguće su, na sreću vrlo rijetke, komplikacije.  Najbenignije su prolazna zamagljenja vida zbog otoka rožnice koji se javlja relativno često odmah nakon operacije i traje nekoliko dana. Ukoliko traje duže, mogu prerasti u ozbiljnije oboljenje rožnice nazvano Bulozna keratopatija, koje je nekada moguće riješiti jedino presađivanjem rožnice.  Prolazno povećanje intraokularnog pritiska je isto relativno česta komplikacija. Moguće su postoperativne infekcije, koje se obično manifestuju treći ili sedmi dan nakon operacije i zahtijevaju brz i adekvatan tretman. U rijetkim slučajevima vještačko sočivo može biti pomjereno, što nekad može zahtijevati zamjenu istog odnosno novi operativni zahvat. To se češće dešava ukoliko je zadnja kapsula sočiva istanjena zbog posebnih stanja kao što su visoka kratkovidost i pseudoeksfolijativni sindrom ili je oštećena prilikom operacije. Teže i na sreću jako rijetke komplikacije kao što su ablacija retine (nešto češća kod kratkovidih osoba), endoftalmitis (upala unutrašnjih struktura oka koja se obično javlja neočekivano i uz sve mjere predostrožnosti te ima vrlo buran tok) i ekspulzivna profuzna krvarenja u oku, zahtijevaju hospitalizaciju i adekvatan medikamentozni a nekada i hirurški tretman. Generalno, komplikacije su nešto češće ukoliko osim katarakte postoje i druga oboljenja oka kao što su glaukom, retinopatije, promjene vezane za šećernu bolest, traume i slično.

Savremenom operacijom katarakte danas se može postići jasan vid na svim distancama i korekcija ranijih ametropija (kratkovidosti, dalekovidosti ili astigmatizma) pa se nerijetko vrši i operativno odstranjene transparentne ljudske leće i implantacija premium leća. Postoje i operativni zahvati kojima se implantiraju vještačke leće radi korekcije ametropije bez odstranjivanja ljudske leće.