Kratkovidnost se javlja ako je očna jabučica predugačka ili rožnica (prozirni prednji poklopac oka) previše zakrivljena. Kao rezultat, svjetlost koja ulazi u oko nije pravilno fokusirana, a udaljeni predmeti izgledaju zamagljeno. Kratkovidnost pogađa gotovo 30%  populacije. Iako je tačan uzrok miopije nepoznat, postoje značajni dokazi da mnogi ljudi nasljeđuju miopiju ili barem tendenciju ka razvoju kratkovidnosti. Ako su jedan ili oba roditelja kratkovidni, postoji veća šansa da će njihova djeca biti kratkovidna. Iako se tendencija ka razvoju kratkovidnosti može naslijediti, na njen stvarni razvoj može utjecati način na koji osoba koristi oči. Pojedinci koji provode dugo vremena čitajući, radeći za računarom ili radeći neki drugi posao koji intenzivno koristi oči, vjerovatnije će razviti miopiju.

Uzroci i faktori rizika

Kratkovidnost se može javiti i zbog vanjskih faktora ili drugih zdravstvenih problema:

Neki ljudi mogu imati zamagljen vid na daljinu samo noću. Uz “noćnu kratkovidnost”, slabo svjetlo otežava očima pravilno fokusiranje. Također, povećana veličina zjenice u tami omogućava da više perifernih, nefokusiranih svjetlosnih zraka uđe u oko.

Ljudi koji često koriste vid na blizinu mogu doživjeti lažnu ili “pseudo” kratkovidnost. Zamagljen vid na daljinu uzrokovan je prekomjernom upotrebom mehanizma za fokusiranje očiju. Nakon dugih perioda rada u blizini, oči im se ne mogu preusmjeriti da bi jasno vidjele u daljini. Jasan vid na daljinu obično se vraća nakon odmaranja očiju. Međutim, stalni vizuelni stres može vremenom dovesti do trajnog oštećenja vida na daljinu.

Simptomi kratkovidnosti mogu također biti znak varijacija nivoa šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom ili možda rani pokazatelj razvoja katarakte.

Simptomi

Osobe sa miopijom mogu imati poteškoća da jasno vide TV ekran, tablu u školi ili imaju poteškoće tokom vožnje. Kratkovidnost se uglavnom javlja kod djece školskog uzrasta. Budući da oko nastavlja rasti tokom djetinjstva, obično napreduje otprilike do 20. godine. Međutim, kratkovidnost se može razviti i kod odraslih zbog stresa ili zdravstvenih stanja poput dijabetesa.

Dijagnoza

Testiranje na miopiju može koristiti nekoliko postupaka za mjerenje kako oči fokusiraju svjetlost i za utvrđivanje snage bilo kojih optičkih sočiva potrebnih za ispravljanje smanjenog vida. Kao dio testiranja prepoznat ćete slova na grafikonu udaljenosti. Ovaj test mjeri oštrinu vida koja se zapisuje kao razlomak, kao što je 20/40. Najveći broj frakcije je standardna udaljenost na kojoj se vrši ispitivanje (20 stopa). Donji broj je najmanja pročitana veličina slova. Osoba sa oštrinom vida 20/40 morala bi doći na razdaljinu od 20 stopa (6 m) da bi prepoznala slovo koje  “normalno” oko može jasno vidjeti na 40 stopa (12 m). Oštrina vida na normalnoj udaljenosti je 20/20, iako mnogi ljudi imaju 20/15 vid.

Koristeći instrument koji se naziva foropter, doktor vam postavlja vam niz leća ispred očiju i mjeri kako fokusiraju svjetlost pomoću ručnog instrumenta koji se naziva retinoskop. Također, doktor može odabrati da koristi automatizirani instrument koji procjenjuje snagu fokusiranja oka. Zatim se na osnovu vaših odgovora utvrđuje koje leće omogućavaju najjasniji vid. Vaš doktor može provesti ovo testiranje bez upotrebe kapi za oči kako bi utvrdio kako oči reaguju u normalnim uvjetima vida.

U nekim slučajevima, na primjer kod pacijenata koji ne mogu usmeno reagovati ili kada se može sakriti fokus oka, doktor može koristiti kapi za oči. Kapi za oči privremeno sprječavaju promjenu fokusa tokom testiranja. Koristeći informacije iz ovih testova, zajedno s rezultatima drugih testova, vaš doktor može utvrditi imate li miopiju. Također, doktor će odrediti snagu svake korektivne leće koja je potrebna da bi se dobio jasniji vid. Nakon završetka testiranja, vaš doktor može razgovarati o mogućnostima liječenja.

Liječenje

Osobama sa miopijom na raspolaganju je nekoliko mogućnosti za vraćanje jasnog vida na daljinu.

Naočale. Za većinu ljudi sa miopijom naočale su prvi izbor za korekciju. Ovisno o jačini miopije, možda ćete trebati nositi naočale samo za određene aktivnosti, poput gledanja filma ili vožnje automobila. Ukoliko je kratkovidnost više izražena, možda ćete ih morati stalno nositi. Općenito, ovakva leća je propisana da omogući jasan vid na svim udaljenostima. Međutim, pacijentima starijim od 40 godina ili djeci i odraslima čija je miopija posljedica stresa zbog rada na blizinu, možda će trebati bifokalna ili progresivna leća. Ove multifokalne leće pružaju jačinu leća kako bi omogućile jasan vid na daljinu i izbliza.

Kontaktne leće. Nekim osobama kontaktne leće nude jasniji vid i šire vidno polje od naočala. Međutim, budući da se kontaktne leće nose direktno na očima, one zahtijevaju odgovarajuću procjenu i njegu kako bi zaštitile zdravlje očiju.

Ortokeratologija ili CRT. Druga opcija je ortokeratologija (ortho-k), poznata i kao refraktivna terapija rožnice (CRT). U ovom nehirurškom postupku nosite seriju posebno dizajniranih krutih kontaktnih leća kako biste postepeno preoblikovali zakrivljenost rožnice. Leće vrše pritisak na rožnicu kako bi je izravnale. Ovo mijenja način fokusiranja svjetlosti koja ulazi u oko. Kontaktne leće nosite u ograničenom periodu, na primjer preko noći, a zatim ih skidate. Osobe s blagom kratkovidnošću mogu privremeno dobiti jasan vid za većinu svojih svakodnevnih aktivnosti.

Laserski postupci. Laserski postupci kao što su LASIK (laser in situ keratomileusis) ili PRK (fotorefraktivna keratektomija) su također moguće opcije liječenja miopije kod odraslih. Laserski zrak svjetlosti preoblikuje rožnicu uklanjanjem male količine tkiva rožnice. Količina kratkovidnosti koju PRK ili LASIK mogu ispraviti ograničena je količinom tkiva rožnjače koja se može sigurno ukloniti. Kod PRK, laser uklanja tanak sloj tkiva s površine rožnice kako bi promijenio oblik i preusmjerio svjetlost koja ulazi u oko. LASIK uklanja tkivo iz unutrašnjih slojeva, ali ne i sa površine rožnjače. Da biste to učinili, dio vanjske površine rožnice se podiže i presavija da bi se izložilo unutarnje tkivo. Zatim laser uklanja preciznu količinu tkiva rožnice potrebnu za preoblikovanje oka. Zatim se režanj vanjskog tkiva vraća nazad da zaraste.

Ostali postupci refraktivne hirurgije. Osobe koje su kratkovidne ili kojima je rožnica pretanka za laserske zahvate možda će moći operativno popraviti kratkovidnost. Doktor će možda moći usaditi male leće sa željenom optičkom korekcijom u oči. Implantat se može postaviti neposredno ispred prirodne leće ili implantat može zamijeniti prirodnu leću. Ovaj postupak sličan je operaciji mrene, ali se događa prije nego što se pojavi mrena.