Spušteni kapak, koji se naziva i ptoza, javlja se kada je mišić koji podiže kapak (mišić levator palpebrae superioris) slab iz različitih razloga. Najčešći uzrok kod djece je kada se levator palpebrae superioris ne razvija dobro. Ovo je prisutno pri rođenju i naziva se urođena ptoza. Manje često, mišić može oslabiti kasnije u životu kasnije u životu uzrokujući stečenu ptozu. Ptoza može zahvatiti jedan ili oba gornja kapka u različitom stepenu, sa ili bez simetrije.
KOJI SE PROBLEMI MOGU POJAVITI KAO REZULTAT PTOZE?
Ako je ptoza blaga, to ne ometa razvoj vida i ne zahtijeva nikakav tretman. Potreban je očni pregled dječjeg oftalmologa kako bi se procijenilo da li ptoza ometa vid i je li liječenje opravdano.
Spušteni kapak može izazvati:
Astigmatizam – ako pritisak na prednji dio oka uzrokuje izobličenje i refrakcijsku pogrešku, možda će trebati pomno posmatranje, liječenje naočalama ili čak operaciju.
Izmijenjen položaj tijela- Ako je ptoza dovoljno ozbiljna, to može dovesti do toga da dijete zauzme položaj s bradom prema gore kako bi moglo vidjeti ispod spuštenih kapaka i koristiti oči zajedno. To može prouzrokovati daljnje probleme s vratom i / ili kašnjenje razvojnih vještina. Kontrakcija frontalnog mišića (na čelu) radi dodatnog podizanja gornjeg kapka vrlo je čest kompenzacijski mehanizam. Ovo je također indikacija za hiruršku korekciju.
Ambiopija (abnormalni vizuelni razvoj) – Ovo je rezultat astigmatizma ili drugih refrakcijskih grešaka (refraktivna ambliopija). U rijetkim, ekstremnim slučajevima kada ptoza u potpunosti prekriva kapak, zapravo sprječava ulazak svjetlosti u oko i stvaranje slike na mrežnici na stražnjem dijelu oka.
ŠTA UZROKUJE STEČENU PTOZU?
Stečena ptoza može biti uzrokovana neurološkim stanjima koja utječu na živce i / ili mišiće oka. Tu spadaju miastenija gravis, progresivna vanjska oftalmoplegija, Hornerov sindrom i paraliza trećeg kranijalnog živca. Ptoza se može kombinovati s poremećajem pokreta oka s rezultirajućim dvostrukim vidom.
KAKO OFTALMOLOG OCJENJUJE PTOZU?
Provodi se kompletan pregled oka s posebnom pažnjom koja se posvećuje anamnezi, položaju kapaka, procjeni vida, refrakciji i položaju glave. Specijalni testovi poput radiografskih pregleda (rendgenski snimci ili CT skeniranje) nisu uobičajeni.
KAKO SE LIJEČI PTOZA?
Ptoza se liječi operacijom kapaka. To treba učiniti čim postoje znakovi smetnji u razvoju vida. Ako ne ometa vid, operacija se može odgoditi za kasniji životni vijek, a najčešće se izvodi u predškolskoj dobi.
Zbog toga je važno redovno nadzirati djecu zbog abnormalnosti vida.
KOJE HIRURŠKE OPCIJE POSTOJE?
Hirurški pristup ovisi o funkciji mišića podizača palpebre, mišića koji podiže kapak. U nastavku su predstavljena dva najčešća pristupa. Postoje i druge mogućnosti za neuobičajene vrste ptoze.
Resekcija levatora: Ako mišić ima rezidualnu funkciju, moguće je podići kapak skraćivanjem mišića, uklanjajući tako njegov dio kako bi kapak bio kraći i sličniji drugom oku.
Popravak ptoze kroz frontalni mišić: Ako je rezidualna funkcija minimalna ili je nema, ptoza se može ispraviti povezivanjem ruba kapka s frontalnim mišićem na čelu pomoću različitih materijala poput šavova, silikona ili autologne fascije. Funkcija kapka zavisit će od korištenja frontalnog mišića.
Hirurška korekcija sprječava oštećenje vida i poboljšava kozmetički izgled, ali operacija ne može uspostaviti normalnu funkciju mišića podizača. Normalno je primijetiti asimetriju u pogledu gore i dolje i vidjeti mali razmak između kapaka kada dijete spava.
